ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 22

Josipa Paver — Petar Strčić, Značaj osnivanja KPH/SKH i njezina građa. Arhivski vjesnik, str. 15—27. demonstracije i masovni politički štrajk s zahtjevima za raspis novih izbora, za amnestiju političkih zatvorenika, za slobodu štampe i ukidanje Zakona o zaštiti države. Uoči općinskih izbora 1936. god. KPJ je uspjela razviti značajnu aktivnost u okviru lijevog krila HSS-a. Ta je njena aktivnost osobito bila uspješna u Dalmaciji, gdje su bile isticane posebne Radničko-seljačke ili Pučke liste. Glavni inicijativni odbor JRP razvio je široku publicističku djelatnost, te je preko legalne štampe upoznavao javnost sa svojim ciljevima i zadaćama. To su bili listovi »Pregled«, »Odjek«, »Novi list« i »Naše novine«, koje je pokrenula Partija na liniji Narodnog fronta. Svi ti listovi, a isto tako i organ klasnog radničkog sindikalnog pokreta »Radnik«, čiji je faktični urednik bio Josip Kraš, često su plijenjeni i zabranjivani od strane vlasti. Upravo zabranjeni primjerci sačuvali su se u arhivskoj gradi. God. 1936. izlazi i »Naš kalendar« — radničko-seljački kalendar, u kojem su svoje priloge objavili Miroslav Krleža, Mihovil Pavlek Miškina, Stevan Galogaža. U kalendaru su štampane ilustracije Marijana Detonija, Krste Hegedušića, Vilima Svečnjaka, Vanje Radauša i dr. Očekujući zapljenu, izdavači su uspjeli, o čemu svjedoči sačuvana dokumentacija, raspačati cijelu nakladu, a policija je uspjela uhvatiti tek nekoliko primjeraka, od kojih je jedan i priložen policijskim spisima. Raspačavanje letaka i ispisivanje parola po zidovima zgrada bilo je još jedan vid djelovanja skojevaca i komunista kojim se Partija vrlo često koristila, pa se u arhivskoj građi Savske banovine nalazi velik broj takvih letaka. Organiziranje letećih zborova, osobito u povodu značajnijih godišnjica iz povijesti radničkog pokreta, ali i organiziranje sve brojnijih štrajkova, stalan je oblik partijske djelatnosti u to vrijeme. Štrajkovi počinju izbijati još 1934, a u 1935. i 1936. dostigli su vrhunac. Većinu štrajkova organizirali su URSS-ovi sindikati, u kojima su prevladavali komunisti. Uzroci štrajkova najčešće su ekonomske naravi, ali, kako to i policijske vlasti konstatiraju, bilo je štrajkova s političkom pozadinom. Posebno treba spomenuti štrajk u tvornici za pamučnu industriju »Hermann Polak«, u tvornici cipela »Astra« u Zagrebu, zatim veliki štrajk u »Tivaru« u Varaždinu 1936. i štrajk zagrebačkih tramvajaca iste godine, o čemu je također sačuvana obimna građa. Među povjerljivim spisima Upravnog odjeljenja Savske banovine i Odjeljka za državnu zaštitu nalazimo brojne podatke o djelovanju komunista i skojevaca u raznim kulturno-prosvjetnim i humanitarnim te sportskim društvima, koja im služe kao legalna baza za djelovanje i propagiranje ideja KP. Većina esperantskih društava, radničkih čitaonica, a osobito društvo »Prijatelj prirode« u Zagrebu, Sisku, Delnicama, Sušaku, i drugim mjestima bila su u rukama komunista i zato u pravilu zabranjivana od vlasti. U radničkim sportskim klubovima »Metalac«, »Tekstilac«, »Sava« i dr. djelovali su istaknuti komunisti Milan Milanović, Blaž Vidatić, Dragica Hotko i dr. Nakon zabrane »Prijatelja 22