ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 23

Josipa Paver — Petar Strčić, Značaj osnivanja KPH/SKH i njezina građa. Arhivski vjesnik, str. 15—27. prirode« 1936. komunisti su masovno prešli u Radničku planinarsku zajednicu (RAPLAZU) koju možemo smatrati posljednjom etapom u razvitku sportskog radničkog pokreta uoči rata, a kojoj su na čelu bili komunisti i kasnije narodni heroji Rudolf Domany i Marijan Čavić. Kad se govori o raznim oblicima partijskog rada i djelovanja uoči Osnivačkog kongresa KPH i o dokumentaciji koja ih ilustrira, ne može se zaobići kulturna problematika, osobito socijalna literatura, koja je karkteristična za ljevičarsku struju do sredine 30-ih godina. Njezin je glavni teoretičar bio Stevan Galogaža. Treba tu imati u vidu i umjetničku grupu »Zemlja« koja je za glavni cilj svoje umjetnosti postavila podizanje socijalne svijesti, zatim oblast radničke muzičke kulture, u kojoj djeluje Pavao Markovac, te intenzivnu izdavačku djelatnost, koja će trajati do rata (osobito »Popularna biblioteka« i »Hrvatska naklada«), a isto tako i Miroslava Krležu, već tada nesumnjivo prvo ime naše literature. U drugoj polovini listopada 1935. god. započela je »provala« koja je imala za posljedicu hapšenje komunista u cijeloj zemlji, a osobito u Hrvatskoj, i koja je naglo usporila pripreme za osnivanje Komunističke partije Hrvatske. Provala je, prema podacima iz arhivske građe, započela hapšenjem grupe skojevaca iz Siska, a preko nje su zatim otkrivene druge organizacije. U izvještaju o stanju komunističkog pokreta u Zagrebu, koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova primilo od zagrebačke policije, ističe se da je nakon marseljskog atentata zapažena pojačana djelatnost komunista u Zagrebu, a i u cijeloj Savskoj banovini. Ta je aktivnost dolazila do izražaja u izdavanju većeg broja letaka te organiziranju raznih manifestacija. »Komunisti su uvijek nastojali da iskorištavaju u svoje svrhe razne priredbe mačekovaca«. Ta je djelatnost dostigla vrhunac za vrijeme petomajskih izbora. Krajem travnja policija je, ističe se u izvještaju, otkrila skojevsku organizaciju od 25 članova, a otkrivena je i skojevska tehnika i zaplijenjen velik broj letaka. Masovne manifestacije prigodom Mačekova rođendana te godišnjicu smrti Stjepana Radića komunisti su također iskoristili za propagiranje svojih ideja. Utjecaj komunista osjeća se i među akademskom omladinom, koja često surađuje s radničkom omladinom. Policija zaključuje da slične dobro organizirane skojevske i komunističke akcije mogu dovesti ne samo do ometanja reda i mira već i do »revolucionarnog pokreta s nedoglednim posljedicama«. Policija je uspjela otkriti i uhapsiti Đorđa Mitrovića u kojega su pronađeni brojni partijski izvještaji iz cijele zemlje. Mitrović je bio član Zemaljskog biroa (Zembilja), operativnog rukovodstva KPJ u zemlji, čije je sjedište bilo u Zagrebu. Istovremeno je otkriven i PK KPJ za Hrvatsku i njegova Tehnika, Tehnički aparat Zembilja i MK KP Zagreba. Otkriven je i CK SKOJ-a, koji je također imao sjedište u Zagrebu, te skojevski Pokrajinski i Mjesni komitet. Tom je prilikom samo na području Zagreba uhapšeno 23