ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 15

Josipa Paver — Petar Strčić, Značaj osnivanja KPH/SKH i njezina građa. Arhivski vjesnik, str. 15—27. Josipa Paver Petar Strčić Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21 ZNAĆAJ OSNIVANJA KPH/SKH I NJEZINA GRAĐA UDK 930.25 : 329.15 (497.13) Pregledni članak Tito je od dolaska na čelo Komunističke Partije Jugoslavije u drugoj polovini 30-tih godina stvorio optimističke vidike razvoja same Partije, a time i hrvatskog i srpskog naroda te drugih narodnosti u Hrvatskoj. U nastojanju da se stvori nova politička koncepcija KPJ, te mobilna i jaka Partija koja će mnogo bolje odgovarati zahtjevima vremena, Tito je 1937. prišao osnivanju i Komunističke partije Hrvatske, realizirajući ranije zamisli. 0 tim događajima svjedoči partijska građa koja se čuva u arhivu Socijalističke Republike Hrvatske i u drugim krajevima SFRJ. Radi se o malobrojnoj dokumentaciji partijskih organa, o građi iz arhiva Kominterne, o štampanim materijalima, o građi upravnih i policijskih organa Kraljevine Jugoslavije te o memoarskoj građi. 1. Uvođenjem šestojanuarske diktature 1929. god. u jugoslavenskoj monarhiji — u kojoj je značajnu ulogu imalo velikosrpsko, loše prikriveno jugoslavenskim unitarizmom — hrvatska se buržoazija našla ugrožena na svojim političkim, a time i na ekonomskim pozicijama. U tadašnjoj Hrvatskoj iskristalizirala se postradićevska Hrvatska seljačka stranka s Vlatkom Mačekom na čelu kao snaga koja je počela igrati ulogu reprezentanta hrvatskog naroda, i to uglavnom u negativnom vidu; pri tome se znatnim dijelom oslanjala na većinu stanovništva — na zavedeni seljački puk, naročito u pojedinim izbornim trenucima koji su bili nabijeni demagoškim makinacijama. Zapravo, tvrdnja da seljaštvo u cjelini, a to znači i većina hrvatskog naroda, podržava HSS — nije bila točna; a i sama isforsirana teza o povijesnoj nužnosti hrvatske seljačke države ili seljačke države općenito — negirana je cjelokupnim dotadašnjim razvojem kapitalizma, i to na 15