ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 38

Josip Lučić, Prinos Bernarda Stullija izučavanju dubrovačke povijesti. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 37—40. de da se formira centralni arhiv u Beču. Tamo je prenijeta sva važnija državno-pravna građa bivše dubrovačke Republike, prema izboru bečkih vlasti. Stulli žalosno konstatira: »Započeto je tako razbijanje ovog prevažnog dijela hrvatskog arhivskog blaga što ga pretstavlja dubrovački arhiv. Taj proces je zatim nastavljen i potrajao je duge decenije što su iza toga slijedili« (225). Druga skupina su studije u kojima raščlanjuje i valorizira pojedine teme dubrovočkog zakonodavstva. Istaknimo sintezu: »Pregled državnopravne historije Dubrovačke Republike«. (Povodom 47. Konferencije International Law Association u augustu 1956. godine u Dubrovniku.) Dubrovnik II, 1956, br. 2—3, 1—12. Prati faze kodifikacije prava od XIII. st. dalje. Konstatira da su 4 izvora dubrovačkog prava: 1) Statuta et ordines; 2) Pacta ili ugovori između stranaka; 3) Consuetudo civitatis ili običajno pravo; i 4) Judikatura. Zaključuje da »i pravna historija starog Dubrovnika odražava

... vlastiti stvaralački udio« (12). Slijede povijesno-pravne rasprave iz ove skupine, ali omeđene određenom tematikom i razdobljem. »Iz historije pomorskog sudstva u starom Dubrovniku«. Dubrovačko pomorstvo. U spomen sto godina Nautičke škole u Dubrovniku 1852 —1952. Dubrovnik 1952, 333—350. Iznosi koje su okolnosti utjecale da vlada donese 1535. »Ordo marinaritie« (Pomorski zakon) »koji spada među najvažnije pomorske zakone Dubrovačke Republike u XVI. stoljeću« (340). Istodobno biraju se Petorica državnih funkcionera za poslove pomorstva, čiji organ je evoluirao u Pomorski sud. »Ordines artis nauticae secundum consuetudinem civitatis Ragusii« — jedna zbirka pomorskog zakonodavstva Dubrovačke Republike iz 1557. Anali JAZU I, 1952, 85—131. Zbirka je posebice zanimljiva, kako podvlači autor, »kao jedini dosad poznati zakonski priručnik dubrovačkih konzula u 16. stoljeću ... u njemu je uočljiva sveukupna specifičnost dubrovačkog pomorskog zakonodavstva nasuprot takovom zakonodavstvu talijanskih gradova i država s druge obale Jadrana« (128). »Zbirka dubrovačkih propisa za otok Mljet iz godine 1791«. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena 45, Zagreb 1971, 663—677. Tiču se gospodarstva, posebice stočarstva, zatim šumarstva, melioracija, upravnih mjera glede sigurnosti trgovine, plovidbe i si. Zaključuje da je ova »zbirka jedan od važnih izvora za proučavanje narodnog života na otoku Mljetu u 18. stoljeću« (667). »O »Knjizi Statuta grada Dubrovnika« iz god. 1272.« (Uz 700-godišnjicu dubrovačke Statutarne kodifikacije.) Arhivski vjesnik XV, 1 1972, 7—15. Uklopio je njegovo kodificiranje u opće jadranske i mediteranske prilike XII. i XIII. stoljeća. Pojavio se Statut, podvlači Stulli, kao: »najvažnija mjera u pravcu stabilizacije i unapređenja pravnog sistema i mehanizma komunalnog uređenja« (11). 38