ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 39

Josip Lučić, Prinos Bernarda Stullija izučavanju dubrovačke povijesti. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 37-40. »Dubrovačke odredbe o Konavlima (I)«. Konavoski zbornik I, Dubrovnik 1982, 29—43. Naglašava dubrovačku tradiciju o pripadnosti Konavala Republici s ciljem da se dobiju nova poljoprivredna područja i solila. S druge strane vladari iz zaleđa nastoje ograničiti dubrovački teritorij zbog svojih interesa. U srazu tih suprotnosti prati kako su Dubrovčani stekli Konavle. Na žalost studija nije dovršena. Treću skupinu čine opće povijesne teme. »Jedan plan o privrednoj eksploataciji otoka Lastova iz godine 1808«. Beritićev zbornik. Dubrovnik 1960, 257—269. Otkriva plan dubrovačkog građanina Stjepana Marinija o gospodarskom kultiviranju Lastova i obnovi ribarstva. Stulli konstatira da Marini preuveličava proizvodne mogućnosti na Lastovu i da se imala graditi obnova otoka na eksploataciji seljaka, ali da plan »lijepo ocrtava neke tendencije trgovačkog i zelenaškog kapitala u vremenu neposredno nakon propasti Republike« (269). »Iz mladih dana Frana Šupila« Dubrovnik XIII, 1970, br. 4, 25—47. Prati njegovo sazrijevanje u gospodarsko-društvenim prilikama u XIX stoljeću u Dubrovniku. Slijedi Supilov školski i politički razvoj i koji su ga utjecaji okruživali do 1885. Naime, Šupilo je djelovao u đačkom društvu koje je te godine otkriveno, a on isključen iz škole. Stulli s pravom konstatira da se je Šupilo u to doba razvio ne u lokalnog, nego u zrelog i progresivnog političara. Konačni rezultat i kruna njegova istraživanja jest obrada Dubrovačke Republike u Enciklopediji Jugoslavije 3 iz godine 1958. i u izdanju godine 1984. sub voce. To je dosad najbolja i najtemeljitija sinteza dubrovačke povijesti. U njoj se isprepliće istančan dijalektički smisao za uočavanje i tumačenje povijesnih zbivanja, razvoja i smjena društvenih etapa i političkih preokreta, unutrašnje organizacije i vanjske orijentacije, gospodarstva, u prvom redu pomorstva i ostalih oblika robno-novčane privrede do zakonodavstva i kulture — sa kritičkim i znanstvenim zaključcima. Stoga s pravom pretpostavljamo da će ovaj način prikaza dubrovačke prošlosti u doglednoj budućnosti teško biti nadvladan. Desetljećima je savjesno i požrtvovno uređivao »Arhivski vjesnik«, organ Arhiva Hrvatske. Unatoč čestom problemu oskudice prostora u tom časopisu, dubrovačka arhivska građa i teme nalazile su mjesta i mogućnosti da se objave i predstave znanstvenoj javnosti. Dugo godina bio je član redakcije časopisa »Dubrovački horizonti«. U tom svojstvu mnogo je pridonosio njegovoj orijentaciji i ugledu. U zaključku predočimo važnost Sullijeva rada na dubrovačkoj prošlosti: Analizama zbirki pomorskog zakonodavstva Dubrovačke Republike i korištenjem judikature dao je nove rezultate u razvitku njena statu39