ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 90

Stjepan Sršan, Matične knjige za područje Historijskog arhiva u Osijeku. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 89—102. je tek Tridentinski koncil (1545—1563). Po njemu je svaki župnik bio dužan voditi knjigu krštenih, vjenčanih, krizmanih, stanje duša i knji­gu umrlih za svoje područje. No obavezno vođenje i način kako će se matične knjige voditi propisao je nešto kasnije Rimski obrednik 1614. g. 1 O matičnim knjigama i njihovom vođenju u Slavoniji, Baranji i Srijemu, dakle području djelovanja ovog Arhiva, malo što znamo sve do kraja turske vlasti u ovim područjima (1687. g.). No poznato je iz povijesti da je ovdje cvao bujan vjerski život već u prva kršćanska vre­mena pa kroz cijeli srednji vijek, uz kraći interval za vrijeme seobe na­roda. Brojne župe, biskupije, samostani i kršćansko stanovništvo upu­ćuju na to da su vjerojatno vođene i matične knjige. 2 Za vrijeme turske vlasti u ovim područjima (1526—1687. okvirno) nije bilo redovite vjer­ske organizacije i pastve, jer je to branio islam, no ipak se kršćanski vjerski život donekle održavao. O njemu ponešto doznajemo iz malo­brojnih dokumenata kao npr. nekoliko vizitacija papinskih legata, fra­njevačkih kronika i izvještaja, te putopisaca. 3 Tek nakon oslobođenja Slavonije i ostalih područja ispod turske vlasti krajem 17. st. uvodi se opet redovna vjerska organizacija te se s njom počinju voditi i matične knjige. Te prve matične knjige vođene su narativnim načinom, onako kako je propisao još Rimski obrednik 1614. g. Za krštenje je tražio sli­jedeće podatke: »Godine Gospodnje ... dne ... mjeseca ... sam ja ... župnik crkve sv. ... u mjestu ili kraju ... u crkvi sv. ... krstio dijete, rođeno dne ... od ... zakonitih roditelja župe sv. ... iz mjesta ... Dje­tetu je dano ime ... Kum je bio ..., sin ..., iz župe ili kraja ..., a kuma je bila ..., kći ... iz župe ili kraja ... Slične podatke tražio je Rimski ob­rednik i za maticu vjenčanih i umrlih. Takav način vođenja matičnih knjiga ostao je sve dok nije Dvorska kancelarija 1770. g. propisala ta­belarni način vođenja matičnih knjiga. U članu 4. Carskog patenta od 1784. g. određeno je da župnici vode krsne knjige po rubrikama: datum, mjesto rođenja, ime rođenog, vjera, spol djeteta, zakonitost, roditelji (ime i prezime oca te majke) i kumovi (ime i prezime). Ovaj je dekret odredio da se treba upisati i datum rođenja no i nadalje su najviše upi­visali u tu rubriku samo datum krštenja kao što je bio i do tada običaj. Zato je 1812. g. izdan propis da se u knjige krštenih mora posebno za­bilježiti datum rođenja ispred datuma krštenja. No u praksi su oba datuma upisivali u istu rubriku. Tek kad su kasnije izišli tiskani obrs­ci sa zasebnim rubrikama, vodili su i datum rođenja i krštenja. U načinu vođenja matičnih knjiga osnovnu ulogu imale su razne vjerske organizacije kao i državna vlast koje su u prošlosti postojale 1 Ante Strgačić, Inventar fonda matičnih knjiga državnog arhiva u Zad­ru, Arhivski Vjesnik II, Zagreb 1959. str. 485.; Vodnik po matičnih knjigah za območje SR Slovenije, I —III knjige, Ljubljana 1974. 2 Opći šematizam katoličke crkve u Jugoslaviji, Zagreb 1974. 3 J. Butorac, Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja, Zagreb 1970. 90

Next

/
Thumbnails
Contents