ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 26

Marijan Rastić, Bernard Stulli i arhivsko zakonodavstvo. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 23—29. đenje mjera zaštite i predaje arhivske građe arhivima. Teoretska stanovišta o ovim pitanjima dobila su svoj zakonski oblik u odredbama Zakona (čl. 13—27) i predstavljaju materiju koju je trebalo i treba nadopunjavati provedbenim propisima. Do sada je usvojen Pravilnik o odabiranju i izlučivanju registraturne građe (NN 36/1981), a u pripremi su Uputstva o valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe, Uputstvo o čuvanju arhivske i registraturne građe izvan arhiva i Uputstvo o predaji arhivske i registraturne građe arhivskim ustanovama. Možemo vjerovati da će se novim provedbenim propisima ukloniti uzroci mnogim nesporazumima između arhivskih ustanova s jedne i imalaca s druge strane glede tumačenja odredaba Zakona. Radi ilustracije spomenut ću samo zakonsku odredbu po kojoj je »imalac dužan dostaviti nadležnom arhivu popis građe koju posjeduje

...« (Čl. 19), što u praksi ima za posljedicu da neki imaoci dostavljaju popis opsega čak 6.000 stranica. Analizom takvog popisa utvrdili smo da on ne sadrži popis građe trajne vrijednosti, već samo one građe koju imalac drži u svojoj arhivi. Cilj novog provedbenog propisa, između ostalog bi bio, da takav imalac dostavi arhivskoj ustanovi samo popis građe trajne vrijednosti. Temelj Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima čini svakako njegova odredba da se arhivska služba obavlja na cijelom području SR Hrvatske u kontinuitetu. U tom kontekstu registriramo nadasve plodnu i uspješnu djelatnost B. Stullija oko koncipiranja mreže arhivskih ustanova u SR Hrvatskoj definiranoj šezdesetih godina. U mreži arhivskih ustanova SR Hrvatske djeluje ukupno 12 regionalnih arhivskih ustanova (»Historijski arhiv u ...«), sa precizno utvrđenom teritorijalnom nadležnošću, Arhiv IHRPH i Arhiv Hrvatske. Obzirom da je djelatnost arhiva na zaštiti arhivske građe djelatnost od posebnog društvenog interesa (Čl. 8 Zakona), to se smatra da je time i osigurano trajno i nesmetano obavljanje djelatnosti. U zaštiti arhivske građe Zakon pridaje ne malu ulogu i društveno političkim zajednicama, zainteresiranim društvenim organizacijama, građanima i imaocima u razvijanju općeg interesa za što bolje čuvanje i zaštitu arhivske građe. Uz arhive, kao primarne nosioce zaštite arhivske građe, Bernard Stulli vidi u spomenutima značajne faktore zaštite građe. Odredbe koje poznaje Zakon, a odnose se na ulogu i zadatke društveno političkih zajednica i drugih, po našoj sadašnjoj spoznaji, nedovoljno su precizno utvrđene (posebno što se tiče osiguranja materijalne osnove rada arhivskoj službi). Pretpostavka B. Stullija da će Zakon pomoći da se osmisli i dobro organizira propaganda zaštite arhivske građe kroz aktivnost navedenih faktora ipak je ostala na razini smjernice i dobre želje. Izvanredan značaj pridavao je Bernard Stulli osnivanju dokumentaciono informativnog centra Arhiva Hrvatske u cilju prikupljanja, najprije osnovne, a zatim i detaljnih evidencija o arhivskoj građi koja se nalazi u SR Hrvatskoj. Ova misao nije samo značajna zbog ostvarivanja što potpunije i efikasnije zaštite cjelokupne arhivske građe u SR Hr26