ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 80
Slavojka šadek. Sređivanje i stručna obrada građe nižih organa uprave socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 79—87. " 4. God. 1950. bile su izvršene dvije administrativno-teritorijalne podjele koje se tiču grada. U siječnju mjesecu bili su ukinuti mjesni narodni odbori u okolici Zagreba čiji su se teritoriji neposredno nadovezivali na gradska područja. Područja ukinutih mjesnih narodnih odbora pripojena su postojećim rajonima. Rajonu Centar pripojena su sela Mlinovi i Šestine, rajonu Medveščak Gračani, rajonu Maksimir: Markuševac Remete, Granešina, Čulinečka Dubrava i sjeverni dio Resničkog Gaja, rajonu Trnje: Remetinec i Gaj, rajonu Trešnjevka: Jarun, Špansko te dijelovi Podsuseda i Stenjevca, a rajonu Črnomerec: Bijenik, Borčec, Mikulići, Stenjevec, Vrapče, Vrapče Gornje ispod Crkve, Bregi te sjeverni dio Podsuseda. Polovinom 1950. god. Zakonom o administrativno-teritori jalnoj podjeli NR Hrvatske bila je izvršena korektura teritorijalne podjele grada. Tim su zakonom ostali rajoni: Centar, Medveščak, Maksimir, Trnje Trešnjevka i Črnomerec, a formirana su, uz postojeće gradsko naselje Žitnjak, još i naselje Markuševac, Podsused, Stenjevec. Sve do sada spomenute promjene spadaju u razdoblje prve etape izgradnje lokalne samouprave. U toj etapi lokalni organi vlasti u mjestu, gradu i gradskom rajonu, odnosno naselju bili su narodni odbori. Promjene područja kretale su se isključivo prema lokalnoj situaciji. 5. God. 1952, stupanjem na snagu novog Zakona o narodnim odborima, ukinuti su rajonski narodni odbori, a uvedene kao političko-teritorijalne jedinice općine, gradovi, gradske općine i kotari. U tim političko-teritorijalnim jedinicama osnovni organi vlasti i dalje su bili narodni odbori. U to su doba njihovi izvršni organi bili izvršni odbori. Do god. 1952. narodni su odbori bili predstavnički organi organizirani na jednodomnom principu. God. 1952. ukinut je Gradski izvršni odbor, a njegovi poslovi preneseni su na predsjednika i pet savjeta: za privredu komunalne poslove, prosvjetu i kulturu, zdravlje i socijalnu politiku te unutrašnje poslove. Ti savjeti formirani su kao izvršni i upravni organi narodnog odbora. Istodobno se napuštao jednodomni sistem u kotarskim i gradskim narodnim odborima. U te se organe vlasti uvode vijeća proizvođača kao predstavnička tijela proizvođača. Poslije izbora iz god. 1952. za odbornike Gradskog vijeća i Vijeća proizvođača narodni odbor grada počeo je djelovati u dvodomnom sistemu. Pored dva vijeća pstojalo je 10 odborničkih komisija, 5 savjeta te administracija sastavljena od tajništva, 7 odjela i 2 uprave, i to: Tajništvo, Odjel za narodno zdravlje, Odjel za socijalne poslove, Odjel za prosvjetu i kulturu, Odjel za privredu, Odjel za građevinarstvo i komunalne poslove, Odjel za stambene poslove, Uprava za prihode i budžet, Uprava za unutrašnje poslove. • : Sve su te promjene bile rezultat privrednih političkih i organizacionih promjena i mjera koje su bile poduzete počevši od god. 1950, među kojima je centralno mjesto zauzimao novi sistem upravljanja socijalističkom privredom na osnovi prava upravljanja neposrednih 80
