ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 81

Slavojka Sadel;, Sređivanje i stručna obrada građe nižih organa uprave socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 79—87. ^ proizvođača. Vijeće proizvođača ubrzo se razvilo kao sasvim samostalno tijelo, kao organ neposrednih proizvođača ravnopravan s Gradskim vijećem prilikom donošenja društvenih planova, budžeta i drugih akata, ponajprije onih koji su se odnosili na preraspodjelu sredstava ili na druge mjere u privredi i komunalnim službama. Promjene koje su se zbile u 1952. god. odrazile su se i u teritorijalnoj organizaciji grada. Rajonski su narodni odbori bili ukinuti i za uže područje grada uspostavljeno je jedinstveno predstavničko tijelo: Narodni odbor grada, sastavljen od Gradskog vijeća i Vijeća proizvođača. Gradska uprava bila je organizirana na užem području grada decentralizirano, tako da su na područjima ukinutih rajonskih narodnih odbora bile uz izvjesne teritorijalne korekture osnovane ispostave, i to: Centar, Medveščak, Maksimir, Trnje, Trešnjevka, črnomerec. Na perifernim dijelovima grada bile su osnovane općine u sastavu grada, i to: Zagrebačka Dubrava Gračani, Markušeevac, Kustošija, Podsused, Remete, Stenjevec, šestine i Vrapče. Gradska su naselja bila: Bijenik, Bukovačko naselje, Dedići, Mlinovi, Mali Gaj, Podbrežje-Kajzerica, Veliki Gaj, Žitnjak. ; 6. Organizacija vlasti na temelju te teritorijalne podjele nije se dugo zadržala. God. 1953. na užem se području grada ukidaju ispostave i formiraju općine. Tada je cijelo područje grada bilo podijeljeno na 17 općina: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad Medveščak, Maksimir, Trnje, Peščenica, Trešnjevka, Dubrava, Markuševac, Remete, Gračani, Šestine, Kustošija, Vrapče, Stenjevec, Podsused. 7. God. 1955. dolazi do novih teritorijalnih promjena. Stvaraju se općine s čvršćom materijalnom bazom. Takve su općine ubrzale dalji razvoj samoupravljanja a time i stvaranje novih odnosa u društvenopolitičkoj zajednici. Napose se do te godine učvrstilo samoupravljanje radnih ljudi u privrednim organizacijama, što je dovelo do stvaranja dvodomnog sistema i u općinama. U novom je periodu općina, a ne više kotar, postala osnovna političko-teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i osnovna društveno-ekonomska zajednica stanovnika. U takvim se uvjetima kretala i nova teritorijalna podjela grada. Općine Kustošija, Stenjevec i Vrapče spojene su u jednu općinu pod nazivom Susedgrad. Ukinuta je općina Gračani i pripojena općini Medveščak. Općina Šestine, i to sela Dedići, Gornji Mlinovi, Šestine i Šestinski Kraljevec, pripojeni su općini Gornji Grad, a sela Bijenik, Lukšić i Mikulići općini Črnomerec. Nakon tih promjena grad Zagreb je podijeljen u 10 općina: črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Medveščak Maksimir, Susedgrad, Trnje, Trešnjevka, Peščenica, Zagrebačka Dubrava. Na taj su način bile stvorene i na području grada Zagreba općine sa širom materijalnom bazom i mehanizmom samoupravljanja koji je odgovarao tadašnjem stupnju razvoja društva. God. 1955. ukinuti su tadašnji kotar Zagreb, Dugo Selo, Zelina, Velika Gorica i Samobor, čime je za grad Zagreb nastala nova situacija. 81