ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 25

Ann Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 23—36. III. Postojeće stanje 1. U SR Hrvatskoj arhivi u svojim evidencijama vode oko 13.600 aktivnih registratura (Slavonski Brod 312, Osijek 837, Dubrovnik 282, Karlovac 1137, Bjelovar 567, Sisak 486, Split 1237, Rijeka 452, Varaždin 401, Pazin 1818, Zadar 351, Zagreb 5170, IHRPH OOUR Arhiv 21 i Arhiv Hrvatske 600) — prema »Anketi«.

1 2. Ukupna količina građe van arhiva u Hrvatskoj (prema »Anketi«) je cea 356.315 duž. metara (Slavonski Brod 35.000, Osijek 33.000, Dubrovnik 7.900, Karlovac 16.000, Bjelovar 4.500, Sisak 30.000, Split 87.000, Rijeka 9.800, Varaždin 48.060, Zadar 8.000, Zagreb 35.000, IHRPH OOUR Arhiv 555, Pazin 1.500 — iskazuje samo građu do 1945. godine — i Arhiv Hrvatske 40.000). 3. Na području SRH doneseno je 1596 lista registraturne građe s rokovima čuvanja (prema »Anketi: Pazin 20, Zadar 5, Slavonski Brod 19, Osijek 37 — s time što napominje da neke registrature (12) imaju Pravilnike s listama koje su donijete na nivou Republike ili Federacije, kao što je npr. SDK; sudovi također imaju svoj propis (Sudski poslovnik) i to je daljnjih 14 registratura koje imaju ta pitanja riješena — Dubrovnik 84, Karlovac 183, Sisak 74, Split 443, Rijeka 7 — napominje da je na tih 7 lista Arhiv dao suglasnost, a drugih 25 donijete su od internih komisija radnih organizacija ili pravnih službi, a u suradnji ili bez suradnje s Arhivom — Varaždin 9 — uglavnom privreda — Zagreb 172, Bjelovar 250 i Arhiv Hrvatske — manji broj lista je donesen od strane imalaca, međutim Arhiv niti na jednu nije dao suglasnost, pa ih u ukupan broj donesenih lista u SRH niti ne iskazuje). 4. Količina građe koja je dospjela za preuzimanje u arhive, a nalazi se još uvijek kod imalaca u SRH, je ovakva: »Preko službe zaštite arhivske građe izvan arhiva evidentirano je kao zrelo za preuzimanje u arhive ukupno 177.344 d/m građe, od čega 15.178 nastalo prije 1945, 46.669 prije 1955, a 114.957 prije 1970. godine; toj količini će se u razdoblju 1981—1985. pridružiti još cea 35.000 d/m građe.« (»Prema podacima objavljenim u Arhivskom vjesniku XXIV/1981, na »Anketu« su arhivi odgovorili s vrlo nesistematiziranim podacima, te odgovori nisu mogli biti sumirani; neki nisu iskazali količine, neki iskazuju raspone, neki pak iskazuju »godišnju količinu« i si.) »Prema tome, arhivska služba SR Hrvatske trebala bi do kraja 1985. god. primiti u svoje spremište ukupno cea 210.000 d/m građe. Pored navedenog, Kinoteka Hrvatske trebala bi preuzeti, što je moguće prije, još 2,5 milijuna metara filmske vrpce«. 5. Godišnja količina izlučene bezvrijedne registraturne građe u arhivima u SRH iznosi oko 24.130 — 25.330 duž. metara i 20 tona (prema »Anketi« — Pazin 20 tona, Zadar 300 duž. metara, Slavonski Brod 1.000 1 »Anketa« Arhiva Hrvatske br. 75, 36—294/1 od 8. XI 1985. na koju su historijski arhivi odgovorili.