ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 26
Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 23—36. duž. metara, Osijek 4.500 duž. metara, Dubrovnik 450 duž. metara, Bjelovar 6.000 duž. metara, Karlovac 800 — 1.000 duž. metara, Sisak 2.400 duž. metara, Split 1.180 duž. metara, Rijeka 1.500 — 2.000 duž. metara, Varaždin 2.000 — 2.500 duž. metara, Zagreb 3.000 duž. metara i Arhiv Hrvatske 1.000 duž. metara). 6. Iz člana 19. Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima proizlazi obveza dostavljanja popisa arhivsko-registraturne građe od strane imaoca nadležnom arhivu. Međutim, realizacija te zakonske obveze u SRH je više nego nezadovoljavajuća, a u nastojanjima pojedinih arhiva da je realiziraju prisutna je neujednačenost u pristupu. Prema »Anketi«, u pojedinim arhivima rezultati na realizaciji te obveze su ovi: Slavonski Brod oko 20% — popisivanje se vrši tek na traženje Arhiva, i to građe trajne vrijednosti; Osijek oko 17% — popisi se dostavljaju na zahtjev prilikom pregleda: »Praksa popisivanja građe na terenu od strane radnika ovog Arhiva se obavlja uglavnom prilikom većih sredi vačkih poslova na terenu na zahtjev imaoca ili ako se ocijeni da je iz nekih drugih razloga potrebno izvršiti popis na licu mjesta (vrijedna građa, sređeno stanje, važnost stvaraoca i si.)«; Dubrovnik 90%; Bjelovar oko 9%; Karlovac oko 3% — dostavljaju se popisi građe trajne vrijednosti; Sisak oko 8% — dostavljaju se popisi u obliku prijepisa arhivske knjige; Split oko 12% — dostavljaju se popisi u obliku prijepisa arhivske knjige, ili posebnih popisa; Rijeka oko 50% — popisi se dostavljaju prema obrascu koji imaocima upućuje Arhiv, ili opisno prema svom nahođenju, ali na neposredan zahtjev Arhiva, dok samo oko 10% imalaca poštujući odredbe Zakona; Varaždin oko 2% — na zahtjev Arhiva nakon završenog posla sređivanja; Zadar oko 6%; Pazin oko 36% — imaocima Arhiv dostavlja obrazac Podaci o registraturnoj građi i osobi zaduženoj za rukovanje; Zagreb oko 2% — samoinicijativno poštujući zakonske odredbe; IHRPH OOUR Arhiv — popisi se ne dostavljaju, ali imaoci vode arhivske knjige, koje mogu poslužiti kao popis građe; Arhiv Hrvatske oko 2% — zakonsku obvezu dostav r ljanja popisa imaoci ne ispunjavaju. Popise dostavljaju na traženje. Prije desetak godina imaocima su dostavljani obrasci koje su popunjavali, ali nisu kvalitetni u potpunosti. Međutim, u početku djelovanja Službe za zaštitu arhivske građe van arhiva do 70-tih godina radnici te službe vršili su sami popise »glavnih serija građe kod imalaca« prilikom redovnih pregleda. Iz tog razdoblja Odjel vanjske službe raspolaže kvalitetnim popisima. 7. Prema podacima »Ankete«, kad je riječ o kontaktima s imaocima, ponovno se može utvrditi neujednačenost, ali i opći trend k izravnim kontaktima (redovnim općim pregledima), kao najefikasnijom mjerom u sistemu zaštite. U pojedinim arhivima kontakti se odvijaju na ovakav način: Pazin — dostavljanjem obrasca Podaci o registraturi, arhivsko-registraturnoj građi i osobi zaduženoj za rukovanje dokumentacijom, obraćanjem registratura Arhivu za stručnu pomoć na izradi