ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 24

Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vj

esnik, 29/1986. str. 23—36. u odnosu na njihovu građu. Odnos između historijskih (regionalnih) arhiva i Arhiva Hrvatske prilikom preuzimanja arhivske građe od građansko-pravnih osoba i građana određuje čl. 32. Zakona. U čl. 41. navedeni su elementi koje je potrebno ispunjavati da bi se mogla osnovati arhivska zbirka, a članom 15. i 16. regulirano je pitanje preuzimanja arhivske građe u arhive. Provedbenim propisima [(Uputstvom o preuzimanju arhivske građe od građanskih pravnih osoba i građana (Nar. novine, 2/1963), Uputstvom o vođenju evidencija arhiva i zbirki arhivske građe (Nar. novine, 12/1967), Pravilnikom o zaštiti, obradi i selekciji i čuvanju registraturne građe nastale radom narodne obrane (Nar. novine, 37/83) i Pravilnikom o zaštiti, obradi i selekciji registraturne i arhivske građe koja je nastala radom organa unutrašnjih poslova (Nar. novine 24/1982)] gornja je problematika potanje regulirana. //. Organizacijska struktura Temelji pojedinih arhiva u SRH leže već u ranom srednjem vijeku, a Arhiv Hrvatske osnovan je 1643. godine. Konačna mreža je utvrđena 1963. godine. Nju sačinjavaju: Arhiv Hrvatske kao republički, matični arhiv, te 12 historijskih arhiva za područje više općina u Varaždinu, Zagrebu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Osijeku, Karlovcu, Sisku, Pazinu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Arhivske sabirne centre imaju arhivi u Bjelovaru, Karlovcu, Varaždinu, Slavonskom Brodu i Zadru. Ta je mreža zasnovana na regionalnom principu, kako bi pojedini arhivi mogli u potpunosti odgovoriti suvremenim zahtjevima arhivske službe, osobito u pogledu nadzora nad registraturama (građom u nastajanju).« Relativno kasno stvaranje mreže arhiva u SRH, te nedostatak prostora bili su razlog što se mnogo vrijedne arhivske građe još uvijek čuva kod pojedinih institucija (muzeja, biblioteka, instituta, vjerskih organizacija itd. te pojedinaca . Arhivski savjet, kao najviše stručno i savjetodavno tijelo ove Republike »donosi propise s područja arhivske službe, predlaže Saboru dugoročni program zaštite arhivske građe, razmatra važnija pitanja i probleme arhivske službe, te daje mišljenja i prijedloge za unapređenje službe.« Arhiv Hrvatske, kao matični arhiv, pored redovne djelatnosti još »obavlja stručni nadzor nad radom historijskih arhiva, te im pruža stručnu pomoć«. Također »obavlja stručne i administrativne poslove Arhivskog savjeta Hrvatske.« Unapređenju službe pridonosi i Savez društava arhivskih radnika Hrvatske, u suradnji s ostalim društvima u Republici i Savezom arhivskih radnika Jugoslavije. 24