ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 190

Vijesti Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 183—192. talijanizirafi. Istovremeno su vršili i tešku ekonomsku presiju, tako da je iz Istre i Slovenskog primorja moralo izbjeći stotinjak tisuća ljudi. Uprkos općem stajalištu Ujedinjenih nacija i službenom stajalištu svih zemalja uključenih u tu organizaciju, a isto tako i raznim dokumentima donesenim i usvojenim na raznim službenim skupovima, i danas se, kako je spomenuto, u stanovitom broju država odvija denacionalizacija i onemogućava priroan razvoj narodnosti — onakav kakav je gotovo idealno zaortan upravo u SFR Jugoslaviji, zahvaljujući rezultatima NOR-a i socijalističke revolucije, odnosno politici KPJ pod vodstvom Josipa Broza Tita. No, svjedoci smo i življeg okupljanja nacionalnih snaga u mnogim zemljama, pa se tako počinju organizirati, npr., i Romi, na koje se kao na priznatu narodnost nije pomišljalo. Taj fenomen prirodnog buđenja ili rasta svijesti dolazi do izražaja i u sve brojnijim radovima stručnjaka i znanstvenika. Oni pokazuju osobito zanimanje za stravičan položaj narodnosti u doba nacifašističke vladavine u Evropi, s obzirom na specijalne odnose Hitlerova i Mussolinijeva režima te njihovih kvislinga prema narodnostima. U nas je još svježe sjećanje na spomenuti primjer odnosa fašističke Kraljevine Italije prema Hrvatima i Slovencima na dijelovima istočne obale Jadrana, koje je držala pod okupacijom od 1918. god. dalje, te primjer kvislinške tzv. Nezavissne Države Hrvatske i njenoga odnosa prema Srbima, Živodima i Romima. Nacifašističkom odnosu prema narodnostima bio je posvećen i skup koji je organizirao Istituto storico della resistenza u Valle d'Aosta. Dopunjeni i prošireni referati objavljeni su 1985. god. u izdanju pod naslovom: »Le minorités ethniques européennes vis à vis du nazisme et du fascisme. Le minoranze ethniche Europee di fronte al nazismo ed al fascismo. Actes du colloque tenu à Aoste le 3 et 4 decembre 1983. Atti del convegno svoltosï ad Aosto il 3 e 4 dicembre 1983.« (Aosta 1985, str. 208). Nakon pozdravnih i uvodnih riječi predstavnika Autonomne pokrajine Vall d'Aosta Renća Favala i predsjednika Istituto storico della Resistenza u Valle d'Aosta Emilia Chanouxa, izložena su ova saopćenja: Guy Heraud, »Les minorités ethniques en Europe entre les deux gueres«, Willem Meyers, »Le nationalisme flamand sous l'occupation allemande«, Fernand Lipsin, »La Walonie face an NationalSocialisme«, Pierri Zimd, »Les Alsaciens-Lorrains de l'entre-<leux-guerres face au Nazisme et au Fascisme«, Yann Brekilien, »La Bretagne sous l'ocxnipation«, Gareth Miles, »Les Gallois entre les deux guerres«, Milica Kacin-Woginz, »La minoranza slovenooroata sotto ITtalia fascista«, Leopold Steurer, »La minoranza Sud-Tirolese tra fascismo e nazismo (1919—1939)«, Mirella Karpati, »II genocidio degli Zingari« i Eduard Vinyamata, »L'opposition catalane et basque à la dictature du général Franco. Approche historique«. U diskusiji su govorili Tavo Burat, Gianpaolo Giordana, Leopold Steurer, Aureli Argeni, Darko Bratina i Carlo Marletti, a skup je zaključio Guy Heraud. Kao što je već iž samih naslova vidljivo, zahvaćene su neke narodnosti čiji su problemi danas riješeni, jer su, npr., Hrvati i Slovenci Istre i najvećeg dijela Slovenskog primorja u sastavu matice zemlje. Ali, zahvaćeni su i problemi onih narodnosti, pa i cijelih naroda, koji živo dižu glas tražeći za sebe prava što ih imaju i drugi (to su, npr., Baski u Španjolskoj) Svakako, vrlo je pozitivno da se Romima posvetio poseban referat, jer su za vrijeme nacifašističke vladavine podnijeli izuzetne žrtve, a i općenito se malo zna o Romima; tzv. civilizirani svijet prema njima se još uvijek ponaša nehumano. Ističem da su slovenski predstavnici naše zemlje iz Ljubljane M. Kacin-Wohinz, (str. 133—151) i D. Bratina (str. 196) dali plodne i sadržajne priloge. Ukratko, može se istaći da su njihova izlaganja i prilozi ostalih značajan doprinos našem razumijevanju položaja narodnosti i brojčano malih naroda općenito. Takvih skupova i takvih zbornika nikad nije dosta, kao što nikad nije suviše davanja političkih i drugih prava narodnostima,