ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 191

Vijesti. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 183—192. sve dok u potpunosti ne budu izjednačene s većinskim narodom. Primjer naše zemlje u tome je odavno poznat i poučan. (PETAR STRČIĆ). RAD ARHIVSKOG SAVJETA HRVATSKE U 1986. GODINI. U toku 1986. god. Arhivski savjet Hrvatske održao je dvije sjednice: XXX 8. IV te XXXII 19. 12. Iz bogatih dnevnih redova sjednica izdvajamo nekoliko naročito interesantnih točaka. U raspravi o Smjernicama za rad arhivskih ustanova, na osnovu analize programa rada za 1986. godinu (XXXI sjednica), osobit akcenat dat je na osiguranje sredstava za oformljenje čuvarske službe u arhivima, te je zaključeno da se, uz izradu smjernica arhivima, zahtijeva od Izvršnog vijeća Sabora SRH osiguranje materijalnih pretpostavki za ovu službu. Bogatu i plodnu diskusiju izazvala je problematika međunarodne i međurepubličke suradnje arhivista SRH. Ocijenjeno je da bi trebalo oživjeti i potencirati one kontakte u zemlji i inostranstvu koji osiguravaju razvoj djelatnosti i potiču stvaralački rad arhivista. Evidentno je da arhivisti SRH moraju biti prisutniji na svim relevantnim arhivističkim skupovima. Anketiranjem što ga obavlja Arhiv Hrvatske omogućit će se pregled planirane suradnje pojedinih institucija, a također i plodonosnija i racionalnija aktivnost. Trajno aktualna tema stručnog osposobljavanja kadrova u arhivima te rasprava na tu temu rezultirala je zaključkom o potrebi detaljnijega i ažurnijeg praćenja kako samoga odgoj neobrazovnog procesa za arhivske kadrove tako i aktualnih promjena nastavnih planova i programa za ovu djelatnost. Na XXXI sjednici usvojena su i Pravila o stjecanju zvanja »viši arhivista« i »arhivski savjetnik«, čime su preciznije regulirani zakonski uvjeti za ta zvanja. Iz problematike razvoja mreže arhivskih ustanova bilježimo zahtjev općine Šibenik da osnuje Historijski arhiv u Šibeniku. Savjet je ocijenio da za sada ne postoje stručni razlozi koji bi opravdali znatne financijske izdatke za novu arhivsku ustanovu. U samom zahtjevu općine razlozi za osnivanje nove arhivske institucije nisu dovoljno potkrijepljeni; iz njega se nazire potreba povećanja broja stručnih radnika u Sabirnom centru, što je i podržano. No, o tome se treba izjasniti Historijski arhiv u Zadru, nadležan za šibensko područje. Nadalje, u povodu zahtjeva Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU u Zagrebu da registrira zbirku arhivske građe, Savjet je upozorio na čl. 14. st. 4. Zakona o arhivskoj građi i arhivima. Arhivsko-pravna problematika zastupljena je na ovoj sjednici i nizom drugih točaka od kojih naročito ističemo izradu prijedloga Uputstva o vrednovanju registraturne građe i Uputstva o predaji arhivske građe arhivima. Prijedloge dvaju Uputstava Savjet je raspravio na sjednici 19. 12. i uputio ga, radi dobijanja njihova mišljenja, odgovarajućim Saborskim tijelima. Očekuje se usvajanje uputstava na XXXIII sjednici Savjeta. Akti će, kao što je uobičajeno, biti objavljeni u »Narodnim novinama« i »Arhivskom vjesniku.« Iz također bogatog dnevnog reda XXXII sjednice ističemo, uz prije spomenutu problematiku izrade i usvajanja prijedloga podzakonskih akata, raspravu u povodu informacije o kadrovskoj strukturi u arhivima u SRH. Predsjednik Savjeta, Franjo Biljan, ukazao je u raspravi, a u vezi s napadom na Arhiv Hrvatske i Historijski arhiv u Zagrebu (»Slobodna Dalmacija« u Splitu, na nalaz OK SKH

—Centar u Zagrebu koji kaže da spomenuti arhivi ne predstavljaju nikakva nacionalistička jezgra i faktore specijalnog rata. Komitet je ocjenu stanja i objavio, a cjelokupnu svoju analizu dostavio organizacijama SK dvaju arhiva, koje su odmah dale inicijativu za rješavanje pojedinih iskaznih problema. Sva događanja vezana uz arhive, proizašlo je iz rasprave, nameću studioznije prilaženje problematici kadrova u arhivima, vezujući se na rješavanje i svih drugih subjektivnih i objektivnih pitanja djelatnosti arhiva. Savjet je prihvatio informaciju predsjednika Savjeta o navedenom nalazu OK SKH-Centar, te je formirano radno tijelo 191