ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 11
Josipa Paver, Preuzimanje, sređivanje i stručna obrada građe socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 7—14. ' 5. korespondentsko razvrstavanje materijala po ustanovama ili osobama; 6. geografsko grupiranje po određenim područjima, administrativnoteritorijalnim jedinicama i si.; 7. autorsko grupiranje prema nazivu ustanove ili prezimenu osoba. 10 Prema tim načinima grupiranja materijala izdvojene su kao osnovna tri tipa sistematizacionih šema: a) Strukturno-kronološka — građa se grupira prema organizacijskim jedinicama stvaraoca fonda, a u okviru svake organizacijske jedinice po kronološkim razdobljima ili godinama. Ta se šema ocjenjuje kao najpogodnija za sređivanje građe likvidiranih ustanova, gdje je relativno rijetko dolazilo do promjene strukture i gdje struktura nije suviše komplicirana. b) Kronološko-strukturna šema sistematizacije je ona prema kojoj se građa grupira po kronološkim periodima ili godinama, a u okviru perioda ili godina po organizacionim jedinicama. Primjenjuje se kod onih fondova kod kojih se struktura tvorca fonda često i bitno mijenjala, a građa nije točno raspoređivana po strukturi. Ta se šema najčešće koristi kad se sređuje građa aktivnih ustanova. 3. Kronološko-strukovna šema — građa se grupira po periodima ili godinama, a unutar kronološkog perioda po granama djelatnosti tvoraca fondova. Ta se šema koristi kad tvorac fonda nije imao organiza r cionih jedinica, kad je građa toliko rasuta da se organizacione jedinice ne mogu utvrditi ili kad se struktura tvoraca toliko mijenjala da je nemoguće slijediti te promjene. 11 I mnogi drugi autori, kao npr. Schellenberg, 12 Enders 13 i dr., govore o metodi klasifikacije građe prema organizaciji stvaraoca fonda, prema njegovoj funkciji i po predmetima, koji će se od tih principa primijeniti, ovisi, naravno, o stanju građe, stalnosti organizacione strukture i od registraturnog poslovanja tvorca fonda. Registraturno poslovanje naših tvoraca fondova bilo je vrlo neujednačeno, što je i potpuno razumljivo kad se uzme u obzir da do 1950. god. nisu, kako smo već i spomenuli, postojali nikakvi propisi o kancelarijskom poslovanju i da je tek te godine doneseno Uputstvo o vođenju jednoobraznog djelo vodnika za poslove opće administracije", a tek 1957. god.' donijeta je i prva Uredba o kancelarijskom poslovanju. ls 10 »Teorija i praksa. ..«, n. dj. str. 30—44. 11 Isto, Vidi i rad Danice Gavrilović, Naučno-tehnička obrada savremenih fondova. Arhivski pregled br. 1—2/1967, str. 56—72. 12 Th. R. Schellenberg, Moderni arhivi — principi i tehnika rada, prijevod sa njemačkog, izdanje Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, Zagreb 1968. 13 Enders, Poslovi u arhivu, prijevod sa njemačkog, izdanje Zajednice arhiva Srbije, Beograd 1981. 14 Vidi Službeni list FNRJ, br. 5/1950. « Uredba s Uputstvom počela se primjenjivati 1. siječnja 1958. Objavljena je u Službenom listu FNRJ br. 50/1957.
