ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 12
Josipa Paver, Preuzimanje, sređivanje i stručna obrada građe socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik. 29/1986. str. 7—14. Do sredine 1947. god. većina naših ustanova primjenjivala je decentralizirani, a od sredine 1947. god. centralizirani način registraturnog poslovanja. Kod decentraliziranog poslovanja urudžbeni zapisnik i ostale pomoćne knjige vode se u okviru opće arhive za svako odjeljenje ili odsjek posebno, i to odvojeno za strogo povjerljive, povjerljive i opće spise. Nakon prelaska na centralizirani način poslovanja svi se predmeti u okviru opće arhive uvode u urudžbeni zapisnik kronološkim redom bez obzira na odjele i odsjeke. Neke su ustanove od početka vodile centralizirano poslovanje. Primjera radi spominjemo da su sva bivša ministarstva Narodne Republike Hrvatske od početka vodile centralizirani urudžbeni zapisnik, s tim što su povjerljivi i strogo povjerljivi spisi vođeni posebno, a i neki odjeli, naročito kabineti ministara, personalni odjeli i si., imali su odvojene urudžbene zapisnike. Spisi pojedinih sektora (planski, komercijalni i si.) te kadrovska dokumentacija odlagani su posebno i svrstavani kao predmetni spisi. Sređujući tu građu, nismo mijenjali prvobitni red, osim u detaljima, kada su pogreške registrature bile očite. Za sudove koji nisu mijenjali stvarnu nadležnost i u kojima od početka postoji čvrsta organizacija utemeljena na sudskom poslovniku 16 također je najpogodniji princip provenijencije. Različite tehnike sređivanja primjenjuju se osobito kod privrednih arhiva. Međutim, čini se da je za tu građu najprikladnije uspostavljanje prvobitnog reda, a tek kod fragmentarno sačuvanih fondova došao bi u obzir jedan od metoda slobodne provenijencije. 17 I za tu je građu karakteristična brojnost fondova, samo djelomična očuvanost, te vrlo velike količine građe koja dolazi u obzir za škartiranje. Prilikom sređivanja građe iz oblasti privrede, vrlo je korisno, a u nekim slučajevima čak i neophodno, konzultiranje stručnjaka privredne grane kojoj fond pripada. Za arhiviste je najveći problem sređivanje građe organa i organizacija Saveza komunista i drugih društveno-političkih organizacija. Za onu građu društveno-političkih organizacija koja je nastajala u prvim poratnim godinama karakteristično je da je sačuvana u gotovo fragmentarnom stanju, da je dislocirana i da se građa jednog te istog fonda čuva na više različitih mjesta. Tako se npr. građa nižih partijskih organa čuva samo dijelom u regionalnim arhivima. Drugi dio te građe, i to one najznačajnije, dospio je zajedno s građom Centralnog komiteta u Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Nešto građe iz prvih poratnih godina još se nalazi u općinskim komitetima, a realna 16 Vidi prilog Olge Giler, Postupak izlučivanja bezvrednog registraturskog materijala opštinskih sudova u SFRJ, objavljen u ovom broju Arhivskog vjesnika. 17 Podrobnije o tome u radu Petera Klasinca u ovom broju Arhivskog vjesnika. O problematici privrednih arhiva raspravljalo se na III saveznom savjetovanju, koje je 1983. održano u D. Milanovcu. Materijali s tog savjetovanja objavljeni su u Arhivistu br. 1—2/1983. 12
