ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 109

Nedeljka Kremzir, Problemi sređivanja i stručne obrade ahrivske građe nastale nakon 1945. godine. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 107—112. ^ Na osnovi iznesenog, proizlazi da se društveno-političke organizacaje nisu u potpunosti pridržavale odredbi i uputstava o kancelarijskom poslovanju, kao ni odredbi Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima. Zakon ih obavezuje na brigu o građi do predaje u arhive, a isto tako i na brigu o onom dijelu koji ostaje kod njih na stalnoj upotrebi. Nije potrebno naglasiti da su imaoci obavezni građu predavati u roku. Poznato je da preuzimanje građe u stopu prati i veličina spremišnog prostora, čije pomanjkanje može utjecati na dalje kontinuirano preuzimanje u arhive. Svi arhivi su do danas osigurali najbolji mogući spremišni prostor za preuzetu građu. Pojedini su i danas spremni preuzimati građu, a neki su suočeni s manjkom spremišnog prostora. Već smo ranije rekli da su arhivi građu nakon preuzimanja bili dužni srediti, nakon čega su izrađivali informativna pomagala. Taj rad se pokazao različitim od arhiva do arhiva. Kreće se od djelimično sre đene, preko pretežno sređene, do registraturno sređene građe. Za sređenu arhivsko-registraturnu građu društveno-političkih organizacija izrađivana su informativna pomagala — sumarni inventari i vodiči. Neki su arhivi sređene fondove signirali, a pojedini prikupljaju izvore za pisanje historijata tvorca fonda. Potrebno je pri tome naglasiti da i danas poslijeratni fondovi još uvijek rastu, neprestano se dopunjuju i doživljavaju promjene, što otežava rad na sređivanju. Stoga sekcija za arhivsko-registraturnu građu društveno-plitičkih organizacija Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske predlaže zauzimanje jedinstvenog stajališta arhiva u pogledu sređivanja. Trebala bi se razmotriti mogućnost sređivanja sve preuzete građe u arhivima do 1955. godine, jer pored toga što nas Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima obavezuje na sređivanje, omogućava i korištenje do toga vremena. Kad govorimo o korištenju arhivsko-registraturne građe društvenopolitičkih organizacija, pristup arhiva je različit. Građa se koristi na osnovi Pravilnika o korištenju građe u arhivu, odluke i uputstva Centralnog komiteta SK Hrvatske iz 1962. godine, Općeg pravilnika o korištenju građe, pa do prenesenih svih prava na arhiv. Pred nama je da se dogovorimo i što prije riješimo taj problem jer je usko vezan s problemom javnosti građe i daljim istraživačkim radom. Premda su tvorci fondova pokazivali želju i namjeru da se izrade odluke i uputstva o načinu korištenja građe, do danas nije mnogo učinjeno. Taj problem postaje sve prisutniji jer se javljaju istraživači u vezi s pisanjem historije Komunističke partije Hrvatske/Saveza komunista Hrvatske, historije omladinskih organizacija i si. Za detaljnije istraživanje zainteresirana je i Sekcija za socijalističku izgradnju Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, koja je u tome smislu organizirala savjetovanje historičara iz arhiva instituta za historiju radničkog pokreta republika i pokrajina SFR Jugoslavije početkom prosinca 1984. godine. Na savjetovanju je izražena želja za rješavanjem toga problema, pa je u tome smislu upućen i dopis društveno-političkim organizacijama. Me109