ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 110

Nedeljka Kremzir, Problemi sređivanja i stručne obrade ahrivske građe nastale nakon 1945. godine Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 107—112. đutim, uprkos stalnim upozorenjima od strane arhiva na obaveze imalaca građe koje su naglašene u Zakonu o zaštiti arhivske građe i arhivima, nije učinjeno mnogo. U međuvremenu su pojedine društveno-političke organizacije donijele interne akte o korištenju građe, koje bi trebalo u smislu Zakona dograditi. Kad govorimo o suradnji arhiva s društveno-političkim organizacijama, potrebno je naglasiti da je Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske poslije savjetovanja Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske u SI. Brodu (u jesen 1985. godine) po primljenoj i na sjednici predsjedništva razmotrenoj informaciji o stanju građe omladinskih organizacija upozorila sve konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske u SR Hrvatskoj na zakonske obaveze i potrebu bolje suradnje s arhivima u cilju bolje zaštite građe. Naglašavamo da je prilikom dogovora s predstavnicima društveno-političkih organizacija istaknut prekratak mandat članovima, što će se vjerojatno odraziti na dalji rad. Činjenica je da su do danas rezultati više nego skromni uprkos zajedničkim željama, razumijevanju i dogovaranju. Sve izneseno govori u prilog potrebnoj pojačanoj suradnji arhiva i društveno-političkih organizacija, koja se do sada kretala od suradnje radi preuzimanja građe, preko obilazaka i pregleda registratura, do saobraćanja pismenim putem ili telefonskih dogovora između arhiva i imalaca građe. Proizlazi da suradnja nije u potpunosti zadovoljavajuća, naročito kad je u pitanju pronalaženje manjih zbirki građe. Trebala bi se odvijati u vidu kontinuiranog pružanja pomoći sa strane arhiva svim imaocima građe u cilju bolje zaštite. U tome smislu pojedini arhivi rade na stručnom osposobljavanju radnika preko seminara. Suradnja bi trebala biti usmjerena ne samo prema registraturama nego i prema pojedincima, koji su obavezni na temelju zakona građu predati, deponirati ili je pokloniti arhivima, gdje bi građa u već postojećim fondovima pronašla svoje pravo mjesto i doprinijela detaljnijem is^ traživanju. Isto tako, suradnja bi se trebala odraziti i na detaljniju primjenu zakonskih propisa o čuvanju građe društveno-političkih organizacija u registraturama* U vezi s tim, trebalo bi tražiti od organa društveno-politčikih organizacija da i same odrede efikasnije mjere zaštite građe u registraturama, jer bi se na taj način mogla bolje rar zumjeti složena problematika zaštite građe. U tome trebalo bi u zakor nu više naglasiti ne samo obaveze imalaca građe nego i osnažiti kaznene odredbe, kako su to naglasili pojedini arhivi. Pretpostavljamo da će ti problemi biti više naglašeni u novom zakonu. Odgovori arhiva o radu navode na. razmišljanje, npr. o veličini fondova društveno-političkih organizacija, količini sređenih kutija, na mogućnost kontinuiranog praćenja određene problematike u fondu, na davanje određenog prioriteta arhivsko - registraturnoj građi, društvenopolitičkih organizacija u.datom vremenu u odnosu na druge fondove, pri čemu bi trebala više doći do izražaja kreativna sposobnost arhiv110