ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 102

Dubravka Cengić, liskustva u sređivanju građe iz oblasti privrede u Historijskom ahrivu u Zagrebu. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 101—105. 3. Izrada klasifikacionog plana sređivanja, od grubog sređivanja pa sve do detaljnog sređivanja; taj je posao završio izradom inventara. Paralelno s tim poslovima, vršeno je kartoniranje i opis svake arhivske jedinice. Kako se radilo o građi koja zadire u različite sfere privredne djelatnosti, za svaku je granu djelatnosti trebalo izraditi poseban klasifikacioni plan. Prilikom izrade tih planova, teškoća je bila u tome što je kod većine privrednih organizacija građa sačuvana samo fragmentarno; ta je građa ostavljana, iako po propisima podliježe izlučivanju. Građa je istavljana zbog toga da se sačuvaju barem neki tragovi o postojanju određene privredne organizacije. Za onu vrsut građe koja je gotovo u cijelosti sačuvana, korišten je ovaj klasifikacioni plan: Dokumentacija o osnutku; Dokumentacija organa upravljanja; Dokumentacija o nekretninama, Personalna dokumentacija; Proizvodnja, Korespondencija; Računovodstvo; Tehnička dokumentacija; Dokumentacija društveno-političkih organizacija. Sređivanje je vršeno, prije svega, kronološkim redom i ovdje je izlučivanje bilo neznatno ili ga uopće nije ni bilo. Dokumentaciju organa upravljanja sačinjavaju, prije svega, zapisnici s prilozima svih organa upravljanja, radničkog savjeta, upravnog i izvršnog odbora i dr. Ovdje je svrstana i grada komisija koje su organi upravljanja osnivali. Sva ta građa sređivana je kronološki i izlučivanje je bilo neznatno. U dokumentaciju o nekretninama ubrajamo, prije svega, onu koja se odnosi na zemljište i zgrade u kojima je locirana i smještena pojedina privredna organizacija. Ovamo svrstavamo i dokumentaciju koja se tiče bilo kakvih građevinskih radova na navedenim objektima, te dokumentaciju o gradnjama stambenih zgrada za zaposlene u određenoj privrednoj organizaciji. Iako se ta dokumentacija treba i mora čuvati u arhivi organa uprave, ipak je potrebno da se ona trajno čuva, i u samoj radnoj organizaciji. Personalna dokumentacija u manjim privrednim organizacijama nema neko veće značenje osim osobnog, dok u velikim privrednim organizacijama ima. Nju, prije svega, sačinjavaju personalni dosjei zaposlenih, koji sadrže rješenja od zasnivanja radnog odnosa, preko promjena u toku radnog odnosa, do rješenja o prestanku radnog odnosa ili odlasku u mirovinu. Kako sa znanstvenog stajališta pitanje njezina čuvanja, odabiranja i izlučivanja nije još dovoljno proučeno, te ćemo spise, koji su zanimljivi za istraživanje, prije svega sa sociološkog stanovišta, čuvati trajno, a odabiranje ćemo vršiti krajnje oprezno. Njihovo sređivanje vršit će se prije svega abecednim redom. Zbog lakšeg pronalaženja, korisno je izraditi kartoteku o svakom zaposlenom. Kartoteka bi trebala sadržavati: prezime i ime zaposlenog s osobnim podacima (datum rođenja, mjesto, stručna sprema, zanimanje u privrednoj organizaciji) te datum početka i prestanka radnog odnosa. 102