ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 101
Dubravka Cengić*, liskustva u sređivan 1u građe iz oblasti privrede u Historijskom ahrivu u Zagrebu. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. IDI— 105. Pregledni članak UDK 930.25:651.53 : 33 • ISKUSTVA U SREĐIVANJU GRAĐE IZ OBLASTI PRIVREDE U HISTORIJSKOM ARHIVU U ZAGREBU Dubravka Čengić, Historijski arhiv, Zagreb, Opatička 29. Historijski arhiv u Zagrebu posjeduje građu nastalu radom privrednih organizacija u najširem smislu te riječi, koje su djelovale na širem teritoriju grada Zagreba u razdoblju od 1850. do 1965. godine. Ta građa obuhvaća 431 privrednu organizaciju, u količini od cea 950 dužnih metara. Od te količine građe, za poslijeratno razdoblje Arhiv posjeduje građu 90 likvidiranih privrednih organizacija, koja iznosi cea 130 dužnih metara. Riječ je, prije svega, o građi koja je nastala radom industrijskih, točnije građevinskih poduzeća, o građi nastaloj radom trgovina, ugostiteljskih radnji, prometa, zanatstva, zadruga, što se prije svega, odnosi na poljoprivredne zadruge i seljačke radne zadruge. Na početku, potrebno je istaći da je riječ o fondovima koji su u Arhiv preuzeti s drugom građom, pa se je osnovni posao arhiviste u prvoj fazi sastojao na razgraničavanju fondova. Rezultat toga posla bilo je stvaranje 431 fonda privrednih organizacija, od čega njih 90 iz poslijeratnog razdoblja. U arhivističkoj stručnoj literaturi nema mnogo stručnih radova koji se bave pitanjima vezanim uz rad na sređivanju građe iz oblasti privrede. Većina tih radova obrađuje pitanja u vezi sa sređivanjem takve građe iz ranijih razdoblja, prije svega iz međuratnog razdoblja. Tek u novije vrijeme, u literaturi javlja se više članaka koji obrađuju probleme vezane uz sređivanje i obradu građe iz oblasti privrede u poslijeratnom periodu. Sigurno da je to razlog da je arhvist koji radi na građi privrede, više-manje, prepušten sam sebi. Određeni problemi vezani su i uz nepostojanje ili, točnije rečeno, nedovoljno postojanje zakonskih propisa kojima je bio reguliran rad privrednih organizacija u cjelini. Put kojim bi arhivist u svom radu na sređivanju građe iz oblasti privrede trebao krenuti — smatram — ovakav je: 1. Proučavanje i izrada historijata tvorca fonda, uz poštivanje i prihvaćanje svih zakonskih propisa, vremena kada je tvorac djelovao, što je svakako evidentno i iz nastanka građe određenog tvorca fonda; 2. U skladu s postojećim zakonskim propisima, vršeno je oslobađanje građe od onih njezinih dijelova koje nazivamo »evidentnim škartom«; 101