ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 219

IN MEMORIAM OPROŠTAJ S DR STULLIJEM Žalosna me uloga zapala da se u ime radnih ljudi Arhiva Hrvatske, u ime njegovih najbližih suradnika, koje je vodio i učio punih 20 godina, oprostim od našeg dragog direktora. Rođen u Dubrovniku, gdje Minčeta, Lovrijenac i svaki njegov kamen svjedoči o prošlosti, za rana je privučen bogatstvom arhivskih fondova u kojima je ta prošlost najprisutnija. Njegov životni put bio je težak i mukotrpan. Rano je ostao bez oba roditelja, napadnut bolešću. Kao studenta zagrebačkog Pravnog fakulteta, od svih disciplina najviše ga je privlačila pravna povijest, pa poslije diplomiranja zapošljava se u Historijskom arhivu u Dubrovniku. Nadolaze godine rata. Dr Stulli ne dvoumi gdje mu je mjesto. Izvršno vijeće Sabora 1958. postavilo ga je za direktora Arhiva Hrvatske i on ovu dužnost obavlja do umirovljenja 1978., punih 20 godina, međutim, on je arhivist bio i ostao čitav svoj život. U operatu »Neke načelne primjedbe na godišnje programe rada Arhivskih ustanova NR Hrvatske za godinu 1957« — godinu dana prije nego je preuzeo dužnost direktora Arhiva Hrvatske, precizno je utvrdio sve probleme naše arhivistike, locirajući prioritete u njihovom rješavanju. Ističe praktičan značaj popularizacije arhivske službe izložbama, predavanjima — Što će, navodi on, ukazivati na zakonsku dužnost, posljedice i odgovornosti vezane uz odnos prema arhivskoj građi. Naglašava nužnost suradnje arhiva s nastavom radi zorne nastave historije, važnost znanstvenog rada arhivista, pripremanje građe za publiciranje i dr. Razrađujući ovaj svoj arhivistički kredo napisao je brojne operate, stručne analize i referate o stanju i problemima čuvanja i zaštite arhivske građe, objavio opsežne studije: »Arhivska građa u novom zakonodavstvu SRH«; Dva pokušaja inventarizacije Dubrovačkog arhiva početkom 19. st., o valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe. O pravnom režimu korištenja arhivske građe. Te znanstvenoteorijske rasprave predstavljaju prve radove te vrste u domaćoj arhivističkoj literaturi. Pokretač je akcije izrade arhivskih pomagala u arhivima SRH, stalno ističući da je to produkt arhivskog radnika, najbolje mjerilo umješnosti rada arhivske ustanove. Bio je dugogodišnji predsjednik Arhivskog savjeta Hrvatske, član Arhivskog savjeta Jugoslavije, predsjednik Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije, pokretač i glavni urednik »Arhivskog vjesnika«, predavač arhivistike na postdiplomskom studiju u Zadru i Zagrebu. 219