ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 218

Vijesti. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 213—218. rišćeno je 160.000 predmeta iz arhivskih spremišta, 10.278 kutija građe, 36.636 fasoikala, primljeno blizu 800 dužinskih metara građe, istražen materijal za preko 1.600 molbi građana, itd. Sređena je i obrađena građa u nekoliko tisuća kutija, te uređeno 3.550 unutrašnjih spisa. Isto tako, izrađeno je preko 500 jedinica sumarnog inventara, blizu 22.000 jedinica analitičkog inventara, oko 100.000 odrednica registara i 50 povijesnih bilježaka arhivskih fondova. Pribavljeno je više vrlo vrijednih ostavština — M. Pupina, D. Lapčevića i dr. Istraživano je u zemlji ali i u inozemstvu — u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Holandiji, SSSR-u, Bugarskoj, Grčkoj, Švedskoj, Španjolskoj i Poljskoj te u obje Njemačke. Konzervirana je i restaurirana građa, a vođena je briga i o zaštiti nekih specijalnih arhiva i arhivskih zbirki (kao, npr., manastira Hilandar u Grčkoj, te srpskih crkvenih opština u Sent Andrej i u Mađarskoj i u Trstu). Vrijedi upozoriti na to, da je realiziran i značajan izdavački pothvat, i to u suradnji s Arhivom Makedonije — izvori iz Arhiva Srbije objavljivani su u višetomnom nizu »Građa za istoriju makedonskog naroda«. Priređen je niz izložaba, održana su i razna programska predavanja, preko stotinu polaznika završilo je šestomjesečne arhivske tečajeve, dobiveno je i oko 1,500.000 milkrosnimaka građe iz Austrije, aktivan je Centar za informacije i biblioteka, sudjelovalo se u objavljivanju ili pripremama za objavljivanje vodiča više arhiva, presudno se učestvovalo u radu Saveza arhivskih radnika Jugoslavije i Saveza društava arhivskih radnika SRS te pri osnivanju Savjeta za koordinaciju rada u arhivima SFRJ. Naravno, ovo nije sve iz protekle petogodišnje aktivnosti Arhiva Srbije, ali dovoljno je da se razumije kako se obiman plan u vrlo složenim privrednim uvjetima — u kojima se razvijala naša zemlja u proteklom petogodištu (o čemu ne treba posebno govoriti!) — ipak ostvarivao vrlo velikim trudom radnika Arhiva Srbije. A napore će trebati ulagati i dalje, što je vidljivo i iz predloženog programa rada za iduće petogodište, od 1986. do 1990. godine. Arhiv Srbije ušao je u drugu polovinu devetoga decenija kao izuzetno uspješna institucija u oblasti kulture i znanosti ne samo SR Srbije već i SFR Jugoslavije u cjelini, a njegov rad zapažen je i u međunarodnim razmjerima. Poželjno je i potrebno da nastavi s takvim radom te da s novim radnim uspjesima dočeka i 90-godišnjicu. Petar Strčić 218