ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 217

Vijesti. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 213—218. ski arhivi socijalističkih autonomnih pokrajina Kosova i Vojvodine u Prištini i Sremskim Karlovcima. U svemu tome plodnom razvoju vrlo značajnu ulogu imao je upravo Arhiv Srbije, a tako i u osnivanju Društva arhivskih radnika SRS (1954) i njegovu daljem radu, zatim u radu Arhivskog veća pri Arhivu Srbije (1967) odnosno Arhivskog veća SRS (1974). Sâm Arhiv Srbije, »pored funkcije zaštite arhivske građe centralnih državnih organa, ustanova, organizacija i drugih institucija Kraljevine Srbije, nekih institucija od šireg društvenog značaja iz vremena Kraljevine Jugoslavije, centralnih institucija kvisldnške vlade u Srbiji za vreme okupacije 1941—1944, republičkih institucija socijalističkog perioda (republički organi vlasti, uprave, društveno-političke, društvene radne i druge organizacije) i zaštite arhivske građe građevinskih pravnih lica i pojedinaca čija je delatnost od značaja za Republiku, obavlja i poslove na stručno-metodološkom razvoju i unapređenju arhivske delatnosti u Srbiji«. Arhiv Srbije danas štiti građu raznih centralnih organa, institucija i organizacija nekadašnje Kneževine pa Kraljevine Srbije, zatim neprijateljsko — kvislinške »vlade« Srbije u periodu od 1941. do 1944, pa republičkih tijela iz poslijeratnog, samoupravno-sooijalističkog perioda kao i ostavštine izuzetno značajnih ličnosti. Na taj način Arhiv Srbije je prikupio preko 800 fondova i blizu 50 zbirki, čija se građa proteže na oko 8.500 dužinskih metara. Velik dio ove građe je sređen, dostupan je istraživačima i drugim interesentima, a izrađena su i razna pomagala — vodič, pregled fondova građe i zbirki, sumarni i analitički inventari, zbirke regesta, itd. Dio arhivske građe je i objavljen, a dio je prezentiran i preko izložbi i to ne samo u našoj zemlji već i u inozemstvu; na taj način postiže se i svojevrsna zaštita građe jer se njenim publiciranjem ona ne mora više koristiti u izvornom obliku, njenim ediranjem Arhiv Srbije ispunjava i visoku znanstvenu funkciju, a izložbene manifestacije imaju i ne samo edukativnu već i značajnu popularizatorsku funkciju i Arhiva i arhivske službe u cjelini. Arhiv Srbije koordinira razvoj arhivske službe u SRS, a brine se i o republičkim arhivskim interesima u inozemstvu; od toga najpoznatija je općejugoslavenska akcija za vraćanje arhivalija odnesenih u Austriju, pa je u suradnji sa stručnjacima iz beogradskog Istorijskog instituta i Filozofskog fakulteta u Arhiv stigao vrijedan materijal (npr., o prvome srpskom ustanku, o timočkoj buni, o Skerliću i drugim društvenim i znanstvenim radnicima, itd.). Radnici Arhiva Srbije njeguju vrlo dobru suradnju s arhivskim radnicima Jugoslavije, s historičarima i drugim kulturnim i naučnim radnicima, te su poznati i priznati i znanstveni i stručni radnici; dovoljno je istaknuti samo dva primjera — do nedavno je sadašnja direktorica Mirjana Dajić bila predsjednica Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, sekretar Arhiva Radomir Jeumović je dugogodišnji sekretar Saveza, a to značajno udruženje niz godina ima sjedište i koristi gostoprimstvo upravo Arhiva Srbije; ovdje je i sjedište redakcije »Arhivista«, glasila toga Saveza. Taj arhiv veliku pažnju pridaje i naknadnom stručnom obrazovanju arhivskih radnika SRS, vrlo su uspješni njegovi tečaj! za arhivske radnike koji su korisno osposobili niz radnika i iz drugih krajeva Jugoslavije. Danas je Arhiv smješten u reprezentativnoj palači u Karnegijevoj ulici i u Železniku. U Arhivu, jasno, djeluju i razni samoupravni i društvenopolitički organi. Arhiv Srbije je proteklo plansko razdoblje (1981—1986) završio s nizom uspješnih rezultata, od kojih navodimo samo nekoliko primjera. Pored nadzora nad više stotina registratura republičkoga značenja, evidentirane su još 42 registrature, a izlučeno blizu 6.600 dužinskih metara bezvrijednog materijala. Ko217