ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 215

Vijesti. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 213—218. potpunija evidencija građe izvan arhiva, 4. dovoljan broj stručno osposobljenih arhivskih radnika. Kriteriji za valorizaciju građe bili bi slijedeći: 1. tvorac građe, odnosno njegova funkcija u društveno-političkoj zajednici, 2, vrijeme i mjesto postanka građe, 3. stupanj sređenosti građe, 4. sadržajna fizionomija, 5. unikatnost, autentičnost i reprezentativnost građe. Rezultat valorizacije treba da bude spoznaja o općoj vrijednosti građe, te racionalnija organizacija službe nadzora nad građom izvan arhiva. Valorizirana građa, odnosno njezini imaoci svrstali bi se u četiri kategorije. U prvoj kategoriji bila bi građa onih tvoraca koji bitno pridonose ostvarenju zadataka iz područja u kojem djeluju i koji stvaraju veću količinu arhivske građe. Drugoj bi kategoriji pripadala građa manje ili male vrijednosti, trećoj građa koja u sebi ima malo dokumenata trajne vrijednosti, a četvrtoj građa koja ima samo operativnu vrijednost. Imaoci građe prve kategorije nadzirali bi se obavezno svake godine, imaoci građe druge kategorije svake druge ili svake treće godine, imaoci građe treće kategorije svake pete godine, dok bi se imaoci građe četvrte kategorije samo anketirali. Dakako, ovo su samo načelna stajališta koja u svakom slučaju treba doraditi i provesti u život, što će zahtijevati angažman svih arhivskih ustanova, budući da svaka mora izvršiti valorizaciju građe i imalaca iz svoje nadležnosti. Komisija za zaštitu arhivske i registraturne građe izvan arhiva nastavit će započeti posao, izraditi radne materijale i organizirati seminar o njihovoj primjeni. Donesene odluke i stajališta bit će dostavljeni na razmatranje arhivima, a potom proslijeđeni Arhivskom savjetu na donošenje kao provedbeni propis Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima. I prije smo znali da su ova zajednička akcija i napor za unifikaciju evidencija i određivanja zajedničkih uporišta neophodni za dalji razvoj i bonifikaciju službe zaštite arhivske i registraturne građe izvan arhiva. Nakon međusobnih kontakata uglavnom smo ostajali u nedoumici da li je način na koji radimo dobar i ispravan. Kolika je osebujnost tih naših različitosti, najbolje pokazuju podaci iz ankete o evidencijama koje vode vanjske službe u arhivima SR Hrvatske. Prikupila ih je Sekcija za vanjsku službu SDARH, a izložit će ih kolega Heli. Rosana Bergant-Bušić 215