ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 208

PRIKAZI — RECENZIJE Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 199—212. dajući to ratnim prilikama i navodnim strahovanjima da će biti uništena. Teško je prihvatiti mišljenje talijanskog povjesničara A. Crechia koji se trudi da dokaže brigu Talijana za arhivsko blago u Zadru. Kolika je bila ta briga, potvrđuje i činjenica da za dvadeset i više godina talijanske uprave u ovom gradu nijedna publikacija s područja društvenih znanosti tiskana na tlu tadašnje Jugoslavije nije našla mjesta u biblioteci Arhiva. Našim znanstvenim radnicima bio je onemogućen rad, naročito u vrijeme kada je direktor Arhiva bio Giuseppe Praga. Građa je uglavnom korištena u iridentističke svrhe, te sve ono što je napisano u međuratnom razdoblju ima malu znanstvenu vrijednost. U takvim prilikama, nakon oslobođenja (1944) pristupilo se spašavanju i sanaciji građe.Takvo stanje zatekao je i Antoljak prilikom stupanja 1946. na dužnost ravnatelja Arhiva. Prvi mu je zadatak bio sakupiti sve arhivalije s raznih strana i smjestiti ih pod jedan krov. Drugi, pronaći i osposobiti stručni i pomoćni kadar kako bi arhivski fondovi bili što prije dostupni istraživačima. Sve te zadatke uspješno je obavio dr Antoljak, tako da je god. 1947. Arhiv bio osposobljen za rad. Samo velika ljubav i marljivost arhivskih radnika, predvođenih svojim direktorom, mogla je za kratko vrijeme osposobiti tu ustanovu. Dr Antoljak se tada zalagao da arhivska građa u Dalmaciji bude smještena na dva mjesta, u Zadru i Dubrovniku, jer je Dubrovnik još odranije imao organiziranu arhivsku ustanovu. I tako su počeli pristizati prvi istraživači iz Hrvatske i Jugoslavije, s obzirom na to da je više od četvrt stoljeća arhivska građa u Zadru bila nedostupna za naše istraživače. Njegovom zaslugom pokrenuta je (1949) prva publikacija Arhiva, a istodobno i prva znanstveno-stručna periodika u Zadru nakon oslobođenja, tzv. »Miscellanea«, od koje su izašla četiri broja. Svrha te publikacije bila je da ukaže na neistraženu bogatu građu iz povijesti, hrvatskog i drugih naših naroda koja se Čuva u zadarskom arhivu. »Miscellanea« je donosila dokumente koji se odnose na gospodarske i političke prilike u vremenskom rasponu od trinaestog do dvadesetog stoljeća. To su uglavnom opće političke i kulturne prilike, te položaj pojedinca i društva. Spisi su dati u izvornom obliku na latinskom, talijanskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, te dokumenti pisani bosančicom i glagoljicom u latinskoj transkripciji. Šteta je da se ta edicija ugasila nakon odlaska dra Antoljaka u Historijski arhiv u Rijeku 1952. godine. Publikacija Stijepe Obada upućuje čitaoca i budućeg biografa dra Antoljaka na nekoliko problema koje je taj rijetko marljivi arhivski znanstveni i pedagoški radnik načeo, pokušao riješiti ili riješio te, što je isto toliko važno, potakao druge na historiografski rad. Od kolikog su interesa rezultati njegova polustoljetnog rada, najbolje svjedoči nekoliko visokih društveni priznanja. D. Martinović VRELA I PRINOSI. Zbornik za povijest isusovačkog reda u hrvatskim krajevima. Br. 13,1982. i 14,1984. Časopis se ponovo pojavio u povodu 50. godišnjice pokretanja. Posljednji broj je izišao 1941. Novi gl. i odg. urednik je Mijo Korade. Broj 13, 1982, str. 186. Mijo Korade, Kronologija i bibliografija radova o. Miroslava Vanina (1879—1965) (5—22). Nakon općih životopisnih podataka 208