ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 207

Prikazi — Recenzije Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 199—212. materijala u Televiziji Zagreb, te praćenje cirkulacije video materijala kompjuterom i iskustva s programom za dokumentaciju »STATUS«, uz primjer pretraživanja baze podataka »STATUS«-om. 9. Istaknuta je vrijednost programske dokumentacije Televizije, koja predstavlja nacionalni fond AV materijala, memoriju društva u slikama i riječima. Napori AV dokumentarista usmjereni su na efikasno korištenje tog materijala. Autor navodi oblike programskog korištenja AV materijala, opisuje postupak toga korištenja, te kontrolu koja se obavlja prilikom svakog izlaska i ulaska u TV dokumentaciju. 10. U zaključku, među ostalim, navedena je mogućnost povezivanja baze podataka o AV materijalima s drugim sistemima u javnom informiranju, ili nacionalnim institucijama od posebnog društvenog interesa: novinskim kućama, Arhivom Hrvatske, Kinotekom Hrvatske i Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom, te bazama podataka TV dokumentacija u drugim televizijama u sklopu JRT-a. U radnji je detaljno opisana tehnologija postupaka, a želja je autora da u prvom redu posluži kao priručnik za mlade AV dokumentariste, dakle ima i pedagoško-obrazovnu namjenu. Budući da je to prvi rad u nas, koji se bavi ovom problematikom, interesantan je i za širi krug čitalaca, a naročito za arhiviste, imajući općenito u vidu nosioce podataka budućnosti: film i video materijal. A. Vuković Stijepo Obad, STJEPAN ANTOLJAK U povodu 75. obljetnice života i 50 obljetnice znanstvenog rada, Zadar 1984. Malo je historiografa u hrvatskoj povijesnoj znanosti koji se punih pedeset godina kontinuirano bave istraživačkim, pedagoškim i arhivskim radom. Među takvima u nas je prof, dr Stjepan Antoljak, koji je s dvadeset četiri godine života ušao u povijesnu znanost, istražujući ponajviše prošlost hrvatskog naroda, ali i drugih jugoslavenskih naroda i narodnosti, probleme iz opće povijesti staroga, srednjeg i novog vijeka. U povodu njegovih jubileja Povijesno društvo u Zadru tiskalo je prigodnu publikaciju koju je napisao dr Stjepo Obad, bliži suradnik dr Antoljaka. Autor donosi dosta podataka iz njegova životnog puta i ukazuje na glavne odrednice znanstvenoga i stručnog rada. U drugom dijelu donosi iscrpnu bibliografiju njegovih radova, preko 250 naslova, a u trećem bibliografiju o njemu. Po svemu sudeći, S. Obad uložio je puno truda, budući da su radovi S. Antoljaka razasuti u brojnim publikacijama u zemlji i inozemstvu. Pored znanstveno-istraživačkog rada, S. Antoljak velik dio svoga radnog vijeka posvetio je pedagoškom radu. Predavao je na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Skopju, Prištini i Zadru. Pokrenuo je postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zadru, na kojem je magistrirao i doktorirao lijep broj postdiplomaca i doktoranata. Stjepan Antoljak osobito je zaslužan za početak i organizaciju rada u Historijskom arhivu u Zadru. Naime, god. 1946, kada je postavljen za direktora Državnog arhiva, S. Antoljak je zatekao arhivsku građu u potpuno nesređenom stanju, razasutu na raznim mjestima u gradu, a dijelom i u Italiji. Talijani su dio građe prenijeli na drugu stranu jadranske obale, prav207