ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 123
Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. pitanju je bila posvećena i XX. konferencija Okruglog stola u Oslu) — procesiranje pregleda fondova i zbirki arhivskih službi, na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. 20 Arhivi i kompjutorizacija informacija Arhivi dakako imaju otvoren pristup i informacijskim sistemima s automatskom obradom podataka, ali na žalost, još ne mogu posve ući u taj novi svijet koji im se ipak pomalo otvara. U relativno nedavno izašloj knjizi engleskog profesora arhivistike, na Liverpoolskom sveučilištu, Michela Cooka »Computer and Archives«, 2 ' navode se upravo deseci kompjuterskih sistema koji su prihvaćeni u pojedinim arhivskim službama u razvijenim zemljama, ali i u nekim nerazvijenima. AOP sistem PROSPEC SA momentalno se koristi u Engleskoj u Public Record Officeu u novoj zgradi u Kew kraj Londona i u drugim engleskim arhivima. 22 Recordex i Marc, te Spindex III u Kanadi, odnosno u SAD, Siemensov GOLEM u Saveznoj Republici Njemačkoj i niz drugih koriste se upravo u arhivskim službama. 23 Ipak bilo bi pretjerano reći tom i popisom informativnih pomagala za svaki fond i zbirku (isto, str. 11). Francuska arhivska služba je takve vodiče već izradila, u obliku jednog »općeg vodiča« za sve fondove u francuskim arhivima. To je »L'Etat des fonds des archives nationales (France)«, u četiri velika sveska. U Italiji će takav vodič izlaziti u većem broju svezaka, pod zajedničkim naslovom: »Guida generale degli Archivi di Stato Italiani« (isto, str. 11). 20 U tekstu Glavnog radnog dokumenta programa UNISIST II, izričito se spominje i zahtjev za olakšanim pristupom i korištenjem arhivske građe, te se preporuča, u tu svrhu, što bolja organizacija a posebno i automatska obrada podataka: »... organizing and processing data and information (reports, memoranda data sheets, computer output, etc.), when feasible, in centralized archives or information centers for easy access and use. ..« (v. UNISIST II, Main working document, n. dj., str. 90 i 91). Na XX Konferenciji Okruglog stola u Oslu 1981. g. bilo je najviše govora posvećeno korištenju građe, izradi i tiskanju informativnih pomagala, zbog olakšavanja korištenja (v. »Actes de la vingttiéme conférence internationale de la Table ronde des Archives Oslo 1981«, Paris 1982, izd. MAS-a, pod naslovom «L'information et l'orientation des utilisateurs des Archives«. 21 M. Cook, Computer and Archives, Liverpool 1980; usp. također prikaz o toj knjizi u Arhivski vjesnik, sv. XXIV, Zagreb 1981, str. 115). To je jedna od prvih sveučilišnih priručnika o primjeni AOP u arhivu.. 22 M. Roper, PROSPEC-SA. A case study in setting up a cooperative computer project, ADPA, 2, 1 (1976), 16—18 V. također i druge radove u bibliografiji u djelu M. Cook, n. dj. str. 138—143. 23 Usp. James O'Neill, n. dj., str. 1—2 Usp. također M. Pandžić, Izvještaj o međunarodnom seminaru za primjenu AOP u arhivima«, Arhivski vjesnik, sv. 17—18, 1974—1975, str. 435—448. 123