ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 117
Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivama SR Hrvatske. Arhivski vjesnik r 27/1984. str. 113—134. izgradnje i povezivanja informacijskih sistema, te razvitka informatične djelatnosti u SR Hrvatskoj«, koji je g. 1981. i potpisan. 10 Za uključivanje i povezivanje s drugim informacijskim sistemima mora imati svoje izvorište kao i odgovornost za točnost odgovarajućih informacija koje izlaze iz AlS-a — u samoj arhivskoj službi, tj. nosioci takvih zadataka moraju biti sami arhivi, a ne bi moglo zadovoljiti ni minimalne zahtjeve stručnosti u okvirima arhivske djelatnosti ako bi takve poslove — makar i privremeno — obavljali neki drugi stručnjaci, bilo informatičari ili dokumentalisti, bilo bibliotekarski ili neki srodni kulturološki profili stručnih radnika. To, dakle, mora ostati prvenstveno zadatak i obaveza arhivskih radnika i arhivske službe. S druge strane, zahtjevi su u tom, pogotovu u toku pripremne faze, prilično zamašni i na prvi pogled djeluju gotovo »isforsirano« — ali tome je razlog više slabo poznavanje stanja i potreba u informacijama s područja arhivske građe i službe, negoli stvarno slaba pripremljenost arhiva da takve potrebne informacije o sebi društvu i pruže .Možda je tome jedan od važnijih uzroka i relativno slaba pristupačnost informacija o arhivima i arhivskoj građi u širim slojevima društva — te će, uvjereni smo, novi, sada publicirani pregled fondova i zbirki arhiva SR Hrvatske popuniti tu prazninu." Takve i slične osnovne informacije interno doduše postoje, ali nisu bile dovoljno pristupačne širem krugu korisnika. Osim toga, edicije kao što je, na primjer, Vodič Historijskog arhiva Rijeka, bez obzira što pokazuje određene nedostatke ili neravnomjernosti u obradi arhivske građe — bez sumnje predstavlja vrijedan doprinos znatno boljoj informiranosti i uopće boljem protoku arhivskih informacija, pogotovu u širim krugovima korisnika. Ipak, treba znati i upozoriti da na tom polju treba još mnogo raditi kako bi služba arhiva u SRH dosegla onu razinu stručnosti i informiranosti — koja se od nje s pravom očekuje: i u zemlji, a i izvan zemlje. U tom smislu, trebat će i dalje veliku pažnju posvećivati i što razrađenijem sistemu evidencija vanjskih službi arhiva. Povezivanje s drugim informacijskim sistemima i u kulturi i izvan kulture, osobito uključivanje u sistem znanstveno-tehnoloških informacija bit će nepotpuno bez takvih informacija o građi izvan arhiva, bilo da se radi 0 arhivskoj građi u pojedinim ustanovama u kulturnim djelatnostima, ili u znanstvenim zavodima i institutima, bilo da se radi o arhivskoj 1 registraturnoj građi u raznim registraturama svih područja i djelatnosti. U smislu pozitivnog arhivskog zakonodavstva u SRH tu treba među svom arhivskom građom izvan arhiva posebno istaknuti mnogo tzv. 10 Tekst ovog Društvenog dogovora v. u časopisu Informatika, br. prosinac 1981, Zagreb. " Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Hrvatska, Beograd 1984., str. 1—951. 117
