ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 79

Jaroslav Sidak, Dvanaest pisama Eugena Kvaternika J. V. Priču (1864). Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 45—85 Pri odlazku momu iz Turina, ja ću knjigu Vašu (Šafaf. starožitnosti

3

), ostaviti kod g. Buchholza. Nemogu Vam za dosta hvaliti za nju. Zaključujući to pismo, nemogu na ino, no da Vas sada, počem sam konačno ostavljen i upropašćen, opomenuti Vas na sadržaj svih vaših pisamah, najme: ako bi sve propalo, i djelovanje naše se konačno razbilo, da ipak neće se zaboraviti na mene bar na toliko, da će mi se pružiti mogućnost ili vratiti se u Pariz, ili u domovinu. Savjest i čest osobna mora g. Przybilskom kazati, da se mi bar ta mogućnost pruži! — Da sam ja usljed djelovanja našega zajedničkoga slučajno u Pariz došao, i tamo me sadanja nesreća stigla: ja nebi imao nikakovo pravo takovu prošnju i zahtjev stavljati; ali mene siromaha iz Pariza amo u talijanski meni kao Hrvatu nepriateljski sviet poslati i odmamiti, pa mene ovdje u oči zime gola i gladna ostaviti nedavši mi mogućnost ni iz toga pakla osloboditi se: mislim da mi nije treba označiti, kako bi se ovakovo postupanje imenovati moglo, medju ljudmi od caractera. Budući sam dakle do danas badava čekao na promjenu kakovu sudbine moje, to Vas zaklinjem Bogom i poštenjem tè savjestju Vašom i gdna Przybilskoga, da mi barma 300 frankov, po glasu trostrukoga obećanja Vašega, poslati za put nepropustite. Ja sam dobio 1000 fr pri polazku amo; običaj je čovječnosti i značaja i spram služinčetu običnu, da se odkud je odpeljano onamo i natrag šalje kad je vreme ugovora minulo: to se nadam, da se ni spram mene zakon čovječnosti i obična poštenja povriedio nebude. Promislite, za Boga, da imadem ženu tužnu, promislite, tako Vam savjesti, strašni moj položaj da se moram u Austriju vraćati; zar ćete me tako daleko upropastiti, da od Austrije prosjačim novac za povratak? — A budite uvjereni, da bi sâm Bog takovo postupanje osvetio! U sadanje vrieme, gdje mi prie tri dana g. Starčević piše, da u Zagrebu, u županijskoj dvorani (sali) spremaju se graditi prestolje (Thron) za Austrianskoga Cara kao kralja hrvatskoga, da on glavom otvori sabor hrvatski:* u takovih okolnostih, evo što se samnom učini! Nadajuć se izviditi što želim, ostajem pozdravljajuć Vas i svu vašu obitelj — molim da pismo ovo g. Przybilskom priobćite i protumačite. Eug. Kvaternik 3 P. J. Safafik, Slovanské starožitnosti (starine), Prag 1862/63, 2. izd. Kvaternik je do tada radio na djelu »Hrvatske drevnosti«, u kojem je nastojao »da oprovrgne« Safarikovo pisanje o najstarijoj hrvatskoj povijesti. 4 Hrvatski sabor sastao se nakon 1861. tek 1865, ali ga Franjo Josip I nije sam otvorio. 79