ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)
Strana - 59
Jaroslav Sidak, Dvanaest pisama Eugena Kvaternika J. V. Friču (1864). Arhivski vjesnik. 26/1983. str. 45—85 u Zagrebu, da Pučić nišani (zielt) postati Vel. Županom u Dalmaciji, čim će Aust. in der 12 ten Stunde 20 tu pokrajinu hrv. kruni pridružiti! Eto izdaje na sve strane! Ove dane je ovdje čitavi chaos bio, glede jedne expedicije Boleslavskog. 7} K. 22 je bio zdvojan; Diritto je fulminantnu protestaciju u pondiljak napisao proti poduzetju: veli da je ono »orditi da principi«. 23 Ja neznam što je, što da mislim; Buchholz kaže, da je čuo da to ide Viktora Em. a valjda i Pariz. Ja sam kazao prisutnom Leduch., da ako misle Talijani bez N. 24 što uraditi, da su »des fous«. 25 U ostalom K. je također bio proti toj expediciji. Vi tamo bolje znate što je u stvari, zato i nepišem više; ja sam smutjen nad svim tim; nikoga neimadem, na koga da se oslonim, da se iskreno porazgovorim. Hrvatska obrtna izložba (Industrie Anstalt) 2 " bit će sjajna, ali u Zagrebu se misli, da će ju Švaba zabraniti; jer da ju inostranci drže polit, imposantnom demonstracijom. Vederemo. 27 Nijedan liberalni list nemože dobiti concessiu. 28 Barbari se ljute da im Švaba nije kongres srbskim prozvao, što je ilirskim f ali isti je Švaba pošteniji, koji neće da se pod srbskim imenom i pravosl. Hrvati i Rumunji razumiju. Impertinencija toga smrada ruskoga jest već skrajnja! U Genfu začimlje od 1/8 srbski njekaki pamphlet; 10 pazite da nam sve nepokvari. Dvoj gospodi nije moći služiti; ili će morati srbstvo hrvatstvu, ili ovo onomu mjesta ustupiti; ova dva življa imenom samo a ne stvarju razlučujuća su, medjusobno se izključuju. — Činim Vas pozorna, a još drugu jednu stvar znatniju glede toga bi Vam imao priobćiti, no za drugi put. 211 A(ustrija) u dvanaesti sat (njem.) 21 Poljski revolucionarni centar u Londonu poslao je u Italiju pukovnika Borzyslawskoga (ne Boleslawskoga) da ondje pripremi vojnu ekspediciju iz Rumunjske u Galiciju. On je u mjesecu srpnju skupio oko 1000 Mađara, Talijana i Poljaka, ali kada je došao u Rumunjsku s preporukom Garibaldija, knez Cuza ga je protjerao. Kvaternik je o tom neuspjehu bio obaviješten 4. VIII. 22 Klapka. Kvaternik zapisuje o njemu u dnevniku 8. VII: »[...] najprije mi je stao lamentirati glede nepoznatoga plana ekspedicije koja mu je toli mysteriozna [...]« 23 urota vladara (tal.) 24 Napoleon III. 25 luđaci (franc.) 26 Prva dalm.-hrv.-slavonska gospodarska izložba nije bila zabranjena nego je održana u Zagrebu od 18. VII do 15. X 1864. 27 Vidjet ćemo (žargon). 28 To se vjerojatno odnosi na neuspjeli pokušaj Matije Mrazovića, vođe opozicijske Narodno-liberalne stranke, da pokrene list »Pravac«. 29 Godine 1864. zasjedao je u Sr. Karlovcima crkveno-narodni sabor, na kojem su pored Srba iz Ugarske i Hrvatske sudjelovali i Rumunji iz Banata. 30 Vladimir Jovanović pokrenuo je 24. VII u Génèvi na srpskom i francuskom jeziku politički list »Sloboda«, u kojem je zastupao gledište liberalne opozicije u Srbiji protiv apsolutističke vladavine kneza Mihaila. (O tom listu usp. Vitomir L. V u 1 e t i ć, »Sloboda« Vladimira Jovanovića, Zbornik za društvene nauke 31, N. Sad 1962, 137—154.) 59
