ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 14

Miljenko Pandžić, Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popisi (16 do 19 st.), Arhivski vjesnik. 26/1983. str. 7—43. prava. Neke su nejasno formulirane, za nekoliko se isprava može dosta pouzdano tvrditi da su također izgubljene, ali sigurno je da sve ove povelje nesumnjivo pripadaju kompleksu »povlastica Kraljevine Slavonije«, te se, barem prema kontekstu mogu točno pratiti i u popisima iz 17. i 18. st. Ostaje ipak nepoznanicom tko je zapravo pisac, sastavljač ovog popisa? Mogao je to biti protonotar koji je u to vrijeme djelovao, a koji je vjerojatno brinuo za sigurnost ovih isprava. Mogao je to biti i koji kanonik, prepozit ili netko drugi, a mogao je biti i koji od mnogobrojnih gradskih i javnih notara u Gradecu. Isprave su možda čak i bile pohranjene u Gradecu, moguće u sakristiji crkve sv. Marka. O tome da su se gradske isprave tamo pohranjivale imamo sigurnih vijesti tek u zadnjoj četvrtini 16. st.

33

, no vrlo je vjerojatno, gotovo sigurno da su se isprave i ranije čuvale u sakristiji crkve sv. Marka. Ipak, za sada sastavljač popisa ostaje nepoznat, kao i mjesto gdje su se isprave čuvale. Jasnije je, međutim, da je upravo u vrijeme relativno slabog vladara Vladislava II Jagelovića, plemstvo sakupljeno na Saboru toliko ojačalo da je smatralo da treba posebnu pažnju posvetiti svojim pravima i ispravama koje su naročito za vrijeme Vladislava u velikom broju za staleško plemstvo napisane i tako dobro čuvane/

4 Godine 1546. ove su isprave bile svečano i s posebnom pažnjom pohranjene. U početku svibnja iste godine, počelo je zasjedanje Hrvatskog sabora u Zagrebu, a već 1. svibnja, »u ime kraljevine Slavonije, literat gospodin Toma de Mikolvcz, građanin grada Gradeca, predaje u depozit, u »sakristiju« zagrebačke katedrale, »ladulu« (»škrinjicu«) s povlasticama Kraljevine, »zapečaćenu s devet pečata, utisnutim u crveni vosak« — kako stoji napisano u jednom protokolu zagrebačkog kaptola: »1546. die 1. mensis maii nomine regni Sclavonie dominus Thomas literatus de Mikolycz, civis civitatis Montisgrecensis, quandam ladulam privilegiorum Regni, ut dicebat in dieta expositorum, obsignatam novem sigillis rubea cera impressis, in depositum in sacrario nostro coram certis nobilibus secum pro testimonio ascitis, deposuit, extradandam suo tempore ad petitionem et requisitionem dominorum regnicolarum. Capitulum non respondendum de casu fortuitu etc. Paulus, Rosonensis, prepositus de mandato Capituli.«

35 Ovu najstariju dosad poznatu »škrinjicu« s ispravama, povlasticama Kraljevine Slavonije preuzeo je Pavao Zondin, veliki prepošt Zagrebačkog kaptola, kasnije osnivač poznatog Bolonjskog kolegija.

36 33 K. Nemeth, n. dj., str. CI. 34 F

. Sišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, n. dj, str. 243 i d., str. 253—254. 35 E. Laszowski, MHCZ, sv. XII, str. 277; original se nalazi u Arhivu JAZU u Zagrebu, sign. II. C. 49. »Rosonensis« tj.: episcopus Rosonensis. 36 Znameniti i zaslužni Hrvati, Zagreb 1925, str. 291—292. 14