ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 9

Miljenko Pandžić, Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popisi (16 do 19 st.). Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 7—43. Cak izdaje kao »statute ili konstituciju« (». . . hec statuta suprascripta, seu Constituciones . . .«)

10 u obliku isprave, ta »prava« postaju povlasticom, jednom od prvih u nizu onih isprava koje kasnije nalazimo u jasno određenoj skupini isprava pod zajedničkim nazivom privilegije ili »povlastice Kraljevine«. Ta se skupina isprava, dakle, oblikuje izravno uz rad bana, odnosno Sabora i to najprije Kraljevine Slavonije, tj. sjeverne Hrvatske u 13. st, a kasnije, nakon izbora Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje 1527. g. u Cetinu kada se sazivlju jedinstveni Sabori za Kraljevinu Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju, u tu skupinu ulaze i dokumenti iz razdoblja Habsburgovaca koji vrijede, dakako, na cijelom području tadašnje Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Na samom Saboru 1273. g. spominje se još jedna isprava, povlastica kralja Bele, ali ona danas nije sačuvana. Iz 13. st. potječu, a sačuvane su u »škrinji privilegija«, samo tri isprave: prve dvije su trasumpti (ovjerovljeni prijepisi) zlatne bule hrvatsko ugarskog kralja Andrije II iz 1222. g, a treća je transumpt upravo ove isprave Sabora Kraljevine Slavonije iz 1273. g." Tada je povlastice, te druge isprave bana i Sabora, mogao čuvati jedino sam ban, kasnije njegov podban, u 14. st. protonotar koga je imao pravo birati Sabor, a koji je također čuvao saborski pečat kojim su se saborske isprave pečatile.

12 Na sličan način čuvale su se isprave i u Zagrebu, na Gradecu. Istog dana kada zasjeda Sabor, 20. travnja 1273. g, dolaze pred bana Matijaša i građani grada Griča (»de monte Grech«) te mu predočuju svoje isprave: »... a civibus Grecensibus . . . iidem cives exhibuerunt privilégia et municiones suarum litterarum, quibus inspectis, nobis patuit evidenter. . . .«

13 Takva posebna briga očituje se i nešto kasnije 1318. g, kada građani Gradeca izričito kažu da »zbog pogibli na cestama, u ona opasna nemirna vremena« ne žele sam izvornik Beline povelje (iz 1266. g.) donijeti pred kralja, nego mole Zagrebački kaptol da im kao vjerodostojno mjesto (»locus credibilis«) izda ovjerovljeni prijepis te povelje: ». . .cum cives Grecenses propter viarum discrimina et pericula temporis inpacati, privilegio Bele regis, felicissime recordacionis, coram domino rege vel aliis iudicibus uti non presumpmant, duo iudices civitatis Grecensis, vice nomineque comunitatis ad no10 K u k u 1 j e V i ć, n. dj. str. 5. 11 Usp. I. B o j n i č i ć, Škrinja privilegija kraljevine, Vjesnik zemaljskog arhiva (dalje VZA), I, sv. 4, str. 210, (Priv. sub nro. 3). 12 A. Dabinović, Hrvatska državna i pravna povijest, Zagreb 1940, str. 243. 13 I. Tkalčić, Povjestni spomenici grada Zagreba (dalje u tekstu: MHCZ), I, str. 49, doc. 56. 9