ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 10

Miljenko Pandžić, Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popisi (16 do 19 st.), Arhivski vjesnik, 26/1983. Str. 7—43. stram accedentes presenciam exhibuerunt nobis quodam Privilegium antedicti Bele regis, . . .«

14 Izvornik Beline isprave donose na Kaptol čak dva gradska suca. Sam Zagrebački kaptol prepisuje u 14. st. najstarije isprave Zagrebačke biskupije u poseban rukopisni kodeks poznat pod naslovom »Liber privilegiorum«'

5

, a u kaptolskim Statutima nalazimo sredinom 14. st. prve izričite odredbe o čuvanju isprava Kaptola, odnosno Zagrebačke biskupije: ». . . Hic (t.j. »canonicus custos« op. M. P.) debet esse providus, cautus et discretus in custodiendo thesauro ecclesie et utiliter conservando, in nostro sigillo exponendo et reponendo ac in litteris manutenendis quibuscumque sue custodie traditis; in eo enim mentis obscuritas sive oblivio est precipue detestanda.«'

6 Kanonik čuvar, dakle, čuva riznicu biskupije, pečat i isprave. Treba biti razborit, oprezan i diskretan, a osobito treba biti izvrsnog pamćenja. Isprave u cijelom srednjem vijeku imaju uz ostalo, karakter blaga, posebne dragocjenosti, te se tako s njima i postupa. Time će biti jasnija tradicija po kojoj se isprave čuvaju u većim i manjim škrinjama, te kako ćemo vidjeti, s posebnim pečatima i bravama, pod posebnim uvjetima i okolnostima. U 15. st. imamo sačuvan već i prvi popis, »registar« arhiva Zagrebačkog kaptola kojeg je u cijelosti objavio M. Hrg". Te isprave nalaze se čuvane u sakristiji zagrebačke katedrale uz ostale dragocjenosti, te su popisane u inventaru katedrale 1502. g. i spremljene u veliku bijelu škrinju (»majorem cištam albam«)'

8

. Krajem 14. st. protonotar Kraljevine, u ispravi iz 1398. g." kojom ban Nikola od Gare potvrđuje od ranije pravo Sabora da bira svojeg protonotara, ima uz službu izdavanja isprava i dužnost čuvanja pečata, te je zacijelo već tada, uz bana i podbana, čuvao isprave Kraljevine, odnosno Sabora. Krajem 15. st. i početkom 16. st. ti spisi i isprave čuvaju se u većem broju, te početkom 16. st. nastaje potreba da se i ove povlastice popisu po komadu. " Isto, str. 94, doc. 109. 15 Šišić, n. dj., str. 12. 16 I. Tkalčić, MHCZ, knj. II, str. 96. 17 M. H r g, Registar isprava arhiva Zagrebačkog kaptola iz 15. st, Arhivski vjesnik, sv. XV, Zagreb 1972, str. 213—251. 18 I. K. Tkalčić, MHCZ, sv. 11. str. 187. "I. K u k u 1 j e V i ć, n. dj., Pars I, str. 171—172, doc. CXXIV. Protonotar, prvi ili glavni bilježnik Kraljevine, prabilježnik (usp. V. M a ž u r an i ć, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik, Zagreb 1908—1922, str. 1179— 1182; 1861. g. Hrvatski sabor upotrebljava izraz »prabilježnik«, v. isto, str. 1181 i 1180. (Usp. također i I. Belostenec, Gazophylacium, pretisak Zagreb 1972, I, str. 989 i A. Jambrešić, Lexicon Latinum, Zagreb 1742, str. 802 (s. v. »protonotarius«)

. 10