ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 9
Ivo Ficović, Zbirka matičnih knjiga H. A. u Dubrovniku. Arhivski vjesnik, 25/1932. str. 7—35. lazi se do podataka o migracionim kretanjima stanovništva — koliko je domaćih ljudi napustilo svoj kraj, koliko ih je doselilo, odakle su doseljenici, itd. 6 Osnovne podatke iz života velikih ljudi, pogotovo u starini, često pružaju samo matice. Tako je npr. jedini dokument iz kojeg se može utvrditi točna godina i mjesec Shakespeareova rođenja — matica krštenih iz župne crkve Presv. Trojstva u Stratfordu na Avonu, piščevu rodnom mjestu. Krštenje je uneseno pod datum 26. travnja 1564/ Pretpostavlja se da je krštenje obavljeno treći dan nakon poroda, pa se kao najvjerojatniji datum piščeva rođenja uzima 23. travnja. Matične knjige imaju veliku važnost za izradu genealoških stabala. Ista se osoba u pravilu pojavljuje registrirana u sve tri knjige: prilikom rođenja, prilikom vjenčanja i prilikom smrti. Redovito se naznačuju njezini roditelji, a u matici vjenčanih i roditelji njezina bračnog druga. U Salt Lake Cityju u Sjedinjenim Državama Amerike postoji najpoznatije genealoško društvo na svijetu. Ono je sebi postavilo zadatak da snimi sve matice svijeta. Financira ga vjerska zajednica mormona. Matične knjige pružaju vjernu sliku o etničkom sastavu stanovništva. Preko podataka koje iz njih crpi, etnolog dobiva informaciju o etničkoj strukturi dotične teritorijalne zajednice. Kroz matične knjige reflektira se omjer domaćeg i doseljenog elementa. Indirektno se na matičnim knjigama može informirati o običajima u vezi s davanjem imena djetetu, izbora kuma, izbora bračnog druga, izbora svjedoka na vjenčanju. Matice pružaju pouzdanu informaciju o etničkim importacijama u određenoj sredini, kako o vrsti dmportacije, tako i o vremenu u kojem je vršena. Onomastičar će posegnuti za matičnim knjigama da bi izradio inventar antroponima u određenom kraju. Iz analize tih naziva on zaključuje o jezičnoj i dijalektalnoj pripadnosti stanovništva dotičnog kraja. Svaka zajednica ima niz imena koja su vrlo učestala, ali i svoja osebujna imena koja se ne susreću u drugim zajednicama. Fonološke, morfološke, sintaktičke d leksičke promjene koje su pojedini 6 Ovdje je vrijedno spomenuti rad Romana J e 1 ić a, Stanovništvo Zadra u drugoj polovici 16. i početkom 17. stoljeća gledano kroz matice vjenčanih, Starine JAZU 49, str, 349—509. Autor je iscrpno obradio tri najstarije matične knjige vjenčanih koje se čuvaju u katedrali sv. Stošije, a obuhvaćaju period od 15. I 1576. do 20. VI 1613. Polazeći od podataka u knjigama, autor je dao pregled zanimanja, imena i nacionalne strukture stanovnika ondašnjeg Zadra. Na temelju proučavanja matica nastao je i rad Nevenke Bezić-Božanić, Stanovništvo Sinja u Lovrićevo doba, Zbornik Ivan Lovrić i njegovo doba, Sinj 1979, str. 124—154. Isto tako vidi od Danice Božić-Bužančić, Prilog poznavanju stanovništva Splita u 18. stoljeću, Građa i prilozi za povijest Dalmacije 8, Split 1974, str. 155—164, Andre Jutronić, Smrtnost djece u Splitu od godine 1742. — 1830, Starine JAZU, 47, str. 135—153, Stjepan Krivošić, Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine 19. stoljeća, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, 19, Zagreb 1981. 7 The Folger Guide to Shakespeare, B. Wright V. A. L a M a r, Washington 1973, p. 23—25.
