ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 453
nacija«, Komisija SDARJ za izradu prijedloga normi i standarda u arhivskoj službi SFRJ, Komisija SDARJ za konzervaciju i restauraciju, Komisija SDARJ za mikrofumovanje. Komisija SDARJ za izradu lista registraturnog materijala sa rokovima čuvanja, Komisija za međunarodne odnose, te Komisija SDARJ za biblioteke u arhivima. Sve Komisije SDARJ konstituirane su na principu učešća predstavnika pojedinih društava iz svih republika i pokrajina. Na sjednicama Predsjedništva SDARJ često je bilo kritike na račun pojedinih komisija, obzirom da njihov rad nije tekao planiranim tempom i sa očekivanim rezultatima. To se u prvom redu odnosi na rad Komisije za izradu lista i Komisije za međunarodne odnose. Program međunarodne suradnje Saveza kojega je zacrtala godišnja skupština u Karlovcu 1977. godine, bio je aktiviranje naših predstavnika na raznim međunarodnim skupovima u godinama koje su dolazile. Nažalost, sve je uglavnom završilo na učešću pojedinih naših predstavnika u raznim međunarodnim arhivskim tijelima i to više na inicijativu tih međunarodnih tijela, a manje na inicijativu našeg Saveza. O raznim međunarodnim skupovima saznajemo prilično kasno ili tek tada kada je u tim međunarodnim tijelima već sve dogovoreno mimo nas. Kao primjer iznosim naš pokušaj učestvovanja na Kongresu MAS-a u Londonu 1980. g. U izvještajnom razdoblju naročito je aktivna bila Sekcija za privredne arhive MAS-a koja je održala tri sastanka: u Belgiji, Danskoj i Maleziji. Na tim sastancima učestvovao je i naš predstavnik drug Nemeth Krešimir. Iako nedugo formirana, sa relativno malim brojem članova neka Društva arhivskih radnika naše Republike postigla su značajne rezultate u radu. To se u prvom redu odnosi na Društvo arhivskih radnika Zajednice općina Rijeka. Društvo je u izvještajnom razdoblju održalo tri savjetovanja na kojima je održano 41 referat ili saopćenje sa oko 300 učesnika, te učestvovalo u organiziranju Pazinskog memorijala u 3 navrata. Naročito je značajna aktivnost Društva vidljiva u domeni propagande zaštite arhivske građe kroz predavanja učenicima srednjih škola, te studentima viših i visokih škola. Na predavanjima je Društvo okupilo preko 1.500 slušača. Društvo arhivskih radnika Zagreba organiziralo je predavanje pod naslovom »Povezanost arhivistike, informatike i elektronske obrade podataka«, te organiziralo za svoje članove stručno putovanje koje je obuhvatilo arhive u Trstu i Veneciji. Društvo arhivskih radnika Dubrovnik organiziralo je u zajednici sa Istorijskim arhivom u Beogradu 2 stručne ekskurzije. Dobri rezultati u radu ovih Društava pokazuju put kojim Društva trebaju ići u budućnosti. U nastavku Izvještaja predsjednik je skrenuo pažnju Skupštini na nekoliko problema koje će SDARH trebati rješavati. Zakon o udruženjima građana i odluka godišnje skupštine SDARH u Karlovcu o transformaciji Društva arhivskih radnika na samoupravnim osnovama i na delegatskom principu još nije do kraja provedena. Sve ranije Podružnice još se nisu reorganizirale kao Društva u sastavu Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske. Relativno mali broj članova tih Podružnica, ocijenjeno je u Karlovcu, ne može biti smetnja ovoj transformaciji, ako se postojeći broj članova shvati kao kadrovska osnova za prerastanje tih Podružnica u Društva uvećavajući se sa radnicima u registraturama i drugima koji na bilo koji način dolaze u kontakt sa arhivskom i registraturnom građom i arhivima. Sasvim je izvjesno da se uvećanje broja članova u Društvima može postići samo u konkretnoj akciji, realizacijom takvih programa rada koji će okupiti u Društvima i druge strukture, osim arhivske. Društva i bivše Podružnice trebaju se otvoriti prema problemima svoje regije (na453
