ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 427

Iz drugih referata: Harold Barker, Documentation of conservation in museums: the quest for a solution (78/4/1), Y. A. Chere and A. O. Polyakov, Museum cataloguing and the computer (78/4/2), Ju. Grenberg et N. Kiselev, La révélation et le traitement des sources écrites sur l'histoire de la technologie de la peinture russe ancienne (78/4/3), Tamds Kiss, Attempts to the elaboration and up-to-date conservation documentation system for Hungarian museums (78/4/5), E. Pacoud-Rème, S. Bergeon, C. Mathieu, C. Felix et F. Canet, Etablissement d'un classement thématique de la documentation écrite et photographique au service de restauration des peintures des musées nationaux (78/4/6), Ivan Bogovčić, Les questionnaires et les catalogues comme moyens dans la restauration (78/4/7), vidljivo je da se, u većoj ili u nešto manjoj mjeri, pristupilo pripremi — izradi tezaurusa, potrebnog sadržaja, sistema i oblika formulara, kao i izobrazbi kadrova koji bi vodili i provodili ovu djelatnost. Od određenog značenja za nas je i referat: L. A, Kuz.mitch and A. A. Zaitsev, Protection of works of art by envelopment (78/12/1) održan u radnoj grupi »Zaštita umjetničkih predmeta u tranzitu«, jer autori prikazuju mogućnost zaštite, naročito slika, s pomoću filmova od polietilentereftalata i polimetilmetakrilata, prilikom izlaganja u prostorijama s vrlo promjenljivim stupnjem vlažnosti i prilikom transporta. Ta mogućnost je zanimljiva zato što se u posljednje vrijeme to isto preporučuje i za zaštitu vrlo dragocjenih dokumenata. Za nas je u svakom slučaju bila najinteresantnija radna grupa »Grafički i iluminirani dokumenti«. Uz ostalo treba naglasiti da je jedan od članova te radne grupe dr Vera Radosavljević iz Narodne biblioteke u Beogradu. Od sveukupno 18 referata samo je nekoliko referirano na sjednici, a dva su prikazana metodom postera, no ipak ćemo ih sve spomenuti, kako bi se stekla slika o aktivnostima te grupe. E. D. Bosshard (Švajcarska), u referatu: The conservation of a 17th century outsized map (78/14/1) opisuje način restauriranja rukom rađene zemljopisne karte koja prikazuje kanton Zürich. Nakon 38 godina rada dovršena je 1667. godine, a izradio ju je poznati kartograf Conrad Gyger. Autor je svoja izlaganja popratio vrlo efektnim diapozitivima u boji. Znatno opširnije nego u referatu, isto tako uz izvrsne fotografije toka rada na restauriranju, isti autor opisuje vrlo detaljno historijat nastanka karte, njezinu sudbinu i konačno restauriranje u članku Die Konservierung der Gyer-Karte des Züricher Gebietes von 1667. Maltechnik-Restauro, 83 (1977) 4, 213—217. Nekoliko autora iz SSSR referira o restauriranju raznih vrsta objekata, tako: /. Mokretsova, G. Bykova, Y. Phinogenova and Y. Serov, Treatment of a Greek thirteenth century manuscripts (78/14/2) — restauriranje grčkog rukopisa iz 13. stoljeća; L. E. Chernyshova and E. A. Kostikova, Chinese drawings from the collection in the Poltava Art Museum (78/14/4) — kineski crteži iz zbirke muzeja u Poltavi; E. A. Costicova, The regeneration of colour of the darkened lead white by method of absorption of hydrogen peroxide vapours (78/14/7) — regeneracija boje potamnjelog olovnog bjelila apsorpcijom para vodikova peroksida; M. V. Yusupova, Removal of general soils and pigment spots from parchments (78/14/11) — uklanjanje mrlja s pergamene; G. I. Rymar, Conservation and restoration of birch-bark manuscripts (78/14/17) — konzervacija i restauracija rukopisa na brezovoj kori; te M. G. Blank, Prediction of the service life of the paper containing polymeric adhesives (78/14/6) — predviđanje trajnosti papira koji sadržava polimerna ljepila. Uz spomenute referate iz SSSR, referat: Endel Valk-Falk, Gothic bindings and their restoration (78/14/5) — gotički uvezi i njihovo restauriranje, zanimljiv je i po tome što uz osnovnu temu prikazuje rad na restauriranju uveza u SSR Estoniji. 427