ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 411

ća, Malo vijeće je 18. I. 1800. odobrilo da braća Šiško i Matej nose pre­zime Getaldić Gundulić, na temelju one adopcije što ju je učinio Šiško Dominik Gundulić. 50 U Trpnju je živa predaja kako je jedan od posljednjih vlasnika mjesta iz obitelji Gundulić dao zaušnicu starom ribaru Bergandu, saz­navši da je on ulovio bilizmu, a nije mu je donio. Sin tog ribara, da osveti nanesenu uvredu, napuni pušku, pa kada Gundulić, po ustalje­nom običaju, izađe na prozor da poslije ručka popuši čibuk, opali ali promaši za nekoliko centimetara. Nakon neuspjelog atentata ribar se, preko Krčule, prebacio u Italiju. Tradiciju potvrđuje okrnjen prozor kuće zvane Kapelani ja i podaci o trgovačkoj djelatnosti Berganda u Ferrari. 51 Kada su 1836. Austrijanci izradili katastik, preko naselja Trpnja ispisali su: »Ghetaldi-Gondola Sigismondo proprietario«. I tako je to bilo sve do 12. svibnja 1856. kada su Trpanjci skupili 48.000 kruna i ugovorom sa Šiškom Getaldić Gundulić otkupili se od kmetstva. Parnica između Šiška Mata Gundulića i seljana Trpnja Na 16. siječnja 1741. godine Šiško Mato Šiška Gundulić obratio se Krivičnom sudu, smatrajući da 56 poimenično navedenih njegovih kme­tova iz Trpnja ne obavljaju svoju dužnost. 52 Pred sucima je Gundulić izjavio: »Svi moji kmetovi u Trpnju obrađuju motikom moju zemlju koju oni tamo drže i na njoj imaju loze, vrtove, masline i druge kulture koje obrađuju vlastitim rukama, a u većem dijelu ti isti (kmetovi) od­laze također i drugima na nadnicu kopati tu u Trpnju«/ 3 Predložio je da se kao svjedoci saslušaju Miho Keko, Ivan Sirovica i Franić Zimić. Istog dana pred krivičnim sudom Miho Keko je izjavio da je ro­đen u Trpnju te je imao prilike stalno gledati da obrađuju motikom zemlju Gundulića Trpanjci koji su je držali od rođenja. On je svjedo­čio na talijanskom jeziku. Svjedok Ivan Sirovica na sudu je izjavio: »Gospodo, erbosam u temu Capitulu Ja i Miho Krešich mio Cugnado, ne rasumiemse ja nas dvoizzu sakleti, ja svieh innieh paaka kunem se i govorim eriih viddiim da svi tii kopaiu, i coltivaiu svoie Basctine, i olivate u Tarpgnu, ma kakoie u svakoga mallo tesieh Basctinaa i vechie xivcmo s Ribgnom negoli basctinama, mnogi od tesieh kopaiu i fatigaiu tee gnihove Bacs­tine, kad po urru, kad po dvie na dan, i too nakon 8 dana, a kada i na­kon miesez daana, kakoie koga voglia. A istinaie da mnosi od tesieh sa deset, dvanaesli uxaadu kadgodi otiiti kopatt i na Giornatu u drugieh u nascemu Sellu, ma i taa giornata u nas nighda ne uxa bitti zielovitta giornata« . M Franić Zimić je sucima kazao: »Gospodo, ja biusci u temu Capi­tulu Miho Senko, Pero i Miiho Simich i Pero Petra Simichia, koismo sui tretti rodiazi, ne rasumiemse ja nas sakleti. Sa drugieh paaka setosue so Cons. Minus, 112 (1797-1800), f 251' HAD. s' F. Glavina, o.e. (21), str. 136. 52 Ser. 37. Diversi e Possesso de Crirainali, vol. 29, f. 142-142' HAD. Navodi imena 56 svojih seljana navodeći za osmoricu »e suoi figli«. « Ibidem, f. 142'. « Ibidem, f. 143-143'. 411

Next

/
Thumbnails
Contents