ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 373
po mnogim gradovima i po mnogim ustanovama, što je pogodovalo gubljenju i nestajanju spisa. Svakako bi bilo mnogo korisnije i pravilnije da se sva ta građa, makar za izvjesno vrijeme, pohranila na jedno mjesto, te da se angažiralo jednu ili više osoba koje bi udovoljavale željama i potrebama eventualnih stranaka i brinule se oko čuvanja cjelokupnog materijala. Međutim, tako to izgleda gledano današnjim očima. VI. I konačno da zaključimo. Razasutost ovog arhivskog materijala i nebriga oko njegova čuvanja uzrokovali su vrlo teške posljedice. Naime, veći dio građe koja je bila poslana u Split, Šibenik, Biograd i druga mjesta, koliko nam je danas poznato, nestao je na razne načine. Čini se da je najviše arhivalija nastradalo u Splitu od požara, a na drugim mjestima uglavnom zbog nemarnosti vlasti, točnije uskraćivanja materijalnih sredstava za njihov smještaj i čuvanje. Na taj način ostali smo zauvijek bez mnogih nenadoknadivih arhivskih materijala. To naročito vrijedi za gotovo kompletan »arhiv« zemaljskog odbora, te spise registrature dalmatinskog namjesništva, gdje su se nalazili podaci o cjelokupnom životu pokrajine u drugoj polovini prošlog i početkom našeg stoljeća. Iako nisu dijeljeni samo njegovi fondovi, ipak je podjelom spisa najviše pretrpio današnji Historijski arhiv u Zadru (nekada Namjesnički arhiv), čiji su neki važni fondovi time ostali više nego krnji, jer im sada nedostaje većina spisa i kompletne pomoćne knjige od 1878. god. do propasti Austro-Ugarske. Istina, neki su od spisa tada dodijeljenih Kraljevini SHS poslije drugog svjetskog rata povraćeni Historijskom arhivu u Zadru. Takav je bio slučaj sa spisima građevinskog odjela namjesničke registrature, vraćenih od arhitekta Marasovića 1949. god., te nešto spisa zemaljskog odbora i nekih drugih ustanova. Zahvaljujući profesoru Stipčeviću, spašen je jedan dio spisa pokrajinskog školskog vijeća 55 . Prošle godine je posredništvom Sabirnog centra u Šibeniku u Zadar vraćen iz današnjeg općinskog suda u Šibeniku jedan dio spisa zemaljskog suda u Zadru 56 . Onda je doista bila podijeljena arhivska (registraturna) građa velikog broja zadarskih administrativnih, pravosudnih, financijskih i drugih institucija, kao i današnjeg Historijskog arhiva. Kako smo i prije naglasili, neki arhivi gotovo su kompletno pripali Kraljevini SHS, a samo su manjim, neznatnim dijelom ostali u Zadru. Za veći dio spisa odnesenih iz Zadra ne zna se njihova sudbina. Sigurno je nešto od toga zabačeno negdje u Splitu, Šibeniku i manjim sudovima Dalmacije. Kako je tek mali dio toga materijala vraćen u Zadar, to postoji mogućnost pronalaska još onih spisa koji anonimno leže negdje u potkrovlju ili podrumu. Potrebno je stoga poraditi na pronalaženju dotične građe, ako već nije uništena. " D. Foretić, n. d., str. XXIX. 54 Tu se zapravo radi o 31 svežnju kaznenih spisa bivšeg zemaljskog suda (1881-1895) i 10 svežnjeva bilježničkih spisa iz početka druge polovice prošlog stoljeća. 373
