ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 374

UDK 92 Srebrnić I. 930.25 (497.13) IN MEMORIAM IVAN SREBRNIĆ 23. X 1976. navršava se godina dana od smrti višeg arhiviste Historijskog arhiva u Zagrebu Ivana Srebrnića. Koristim ovu godišnjicu da se prisjetimo ovog skromnog čovjeka čiji je život bio posvećen arhivskim problemima i koji je na poslu neprimjetno sagorio, izazvavši svojom preranom smrću tugu u srcima svojih prijatelja. Curriculum vitae ovog čovjeka je jednostavan. Rođen je 15. II 1920. u Jastrebarskom, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao je u Zagrebu, opredijelivši se za historijske studije koje je završio 1943 godine. Od 11. travnja 1945. do 3 travnja 1947 bio je dopisnik I udarne brigade VII udarne divizije, te bibliotekar i voditelj tečaja za nepismene u istoj jedinici. U r kolskoj godini 1946/47 nalazimo ga kao nastavnika na općeobrazovnom tečaju i podoficira Jugoslavenske armije na gimnaziji u Tolminu. Od 15. XI 1947. do 31. X 1955. radi kao profesor povijesti na gimnaziji u Krapini, a od 1. IV 1956. zaposlen je kao arhivist u Arhivu grada Zagreba. 28. prosinca 1956. položio je stručni arhivistički ispit, 1968. postaje viši arhivist, i od tada pa do svoje smrti radi predano u Historijskom arhivu u Zagrebu. U nastojanju da se stručno što bolje usavrši, posjećivao je tečaj slavenske paleografije i tečaj za restauraciju arhivske građe u organizaciji Jugoslavenske akademije, a za čitavo vrijeme svog arhivskog djelovanja pažljivo je pratio arhivsku literaturu na našem, francuskom i njemačkom jeziku. Međutim Srebrnić nije bio teoretičar. Njegovo glavno životno djelo sastojalo se u sređivanju školskih arhiva. Iz gomile nesređenog registraturnog materijala najrazličitijih škola na području grada Zagreba, Srebrnić je formirao jednu cjelovitu arhivsku skupinu, u kojoj je moguće brzo i lagano snalaženje pomoću detaljnog inventara. Tokom sređivanja Srebrnić je prikupio podatke za historijat zagrebačkih nižih i srednjih škola, te je iste sumarno prikazao u posebnom vodiču za školske arhive. Smatrajući, da je potrebno da svoja praktična iskustva o sređivanju školskih arhiva prenese i drugim arhivima koji su imali sličnu građu, Srebrnić je objavio rad »Sređivanje školskih arhiva u Arhivu grada Zagreba« (Arhivski vjesnik, I, Zagreb 1958, 507— —522), u kojem je iznio neke principe i dao metodska upustva za sređivanje školskih arhiva od ulaza građe u Arhiv pa do izrade inventara. Pa i neobjavljeni rukopis »Sređivanje, škartiranje i inventarizirannje« (prilog arhivskoj teoriji i praksi, I dio), rađen je na temelju spoznaja stečenih prilikom sređivanja školskih arhiva, a istot tako i fragmentarno očuvani dijelovi zamišljenog priručnika o metodologiji rada u regionalnim arhivima. , Drugo područje kojem se posvetio Ivan Srebrnić bili su privredni arhivi. Iako bez ekonomskog obrazovanja, Srebrnić se je prihvatio zadatka da u Hi374