ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 73

Austrijska uprava je, istina, pokazivala u početku dobru volju da tu jedinu privrednu granu unaprijedi. Davala je besplatno sjeme, premije za veće prinose, stimulirala posebnim nagradama njegovanje jedne pomoćne poljoprivredne grane, svilogojstvo. No sve su te mjere više manje ostajale bez većeg efekta. I opet se pokalo da je osnovna kočnica nedostatak kapitala. Osim toga zbog slabog poznavanja ovdašnjih prilika austrijska administracija je prišla toj problematici s krive strane, od glave umjesto od temelja. Nije predhodno rješila osnovne preduvjete za efikasnost poduzetih mjera: podizanje opće kulturne razine pučanstva, podizanje životnog standarda i kulture stanovanja te podizanje nekog kreditnog zavoda, te se dobijao dojam da su sve mjere poduzete za unapređenje dalmatinske poljoprivrede uzaludne i ona je ubrzo prepuštena sama sebi.

9 Takovo stanje dalo je povoda da se u publicistici 40-tih godina pojavi više teoretskih članaka, koji su raspravljali o poljoprivrednoj problematici. Većina tih napisa bavi se problematikom efikasnosti kolonatskog sustava, koji je bio dominantan agrarni odnos u primorskim i otočkim krajevima kako splitskog okružja, tako i čitave pokrajine. Oko tog problema su se ukrštavala mišljenja za i protiv tog sustava. Manji broj napisa se bavi problematikom daleko nazadnijeg stanja poljoprivrede u zagorskom dijelu Pokrajine, gdje je seljak zemljoradnik bio uglavnom zakupnik-napoličar. Zajedničko je svim tim napisima,

10 što se svi oni sukobljavaju s nerjremostivom zaprekom, pomanjkanjem kapitala, bez kojeg se nije moglo pomišljati ni na kakav ozbiljniji zahvat. No svi ovi napisi bili su više manje diletantski, niti su njihovi autori bili privredni stručnjaci niti su bazirani na temelju analiza pouzdanih statističkih podataka.

11 Mogućnost za stručne i na statističkim podacima zasnovane analize javlja se tek od polovice stolieća. Godine 1851. počela je raditi po novom jedinstvenom zakonu za Trgovinsko-obrtničke komore i Komora u Splitu.

12 Komore su bile dužne da dostavljaju Ministarstvu trgovine redovite godišnje, trogodišnje ili četverogodišnie izvještaje o sveukupnom stanju privrede na području njihove djelatnosti, snaMievene raznim statističkim nodacima. Ti izvješteni su dra^ncien izvor za poznavanje privrednih prilika određenih područja. U povijesnoj literaturi su poznata i već dovoljno korištena dva opsežna objavljena • Š. Petrović, Sulle attuali condizioni interne della Dalmazia e sul modo con cui miglinrarle, Dalmazia costituzionale

, No lo, Zadar 1848. 10 Citiram samo neke: S. Petrović, n. di. Dalmazia costHuzlô-ale br. 8—11.; A. Fenzi, Agraria, La gazzetta di Zara 1842, br. 84; J. Sutina, Le considerazioni sulla statistica, La Dalmazia, Zadar 1845., br. 5. 11 Iznimku čini donekle članak J. Sutine. npveđen pod br. 10. I! Trgovinska komora u Splitu kao i u nekim drugim primorskim gradovima osnovana je bila za vrijeme francuske vladavine. To je bila »Commissione mercantile« od četiri člana. (G. Novak. Povjest Splita. III, s. 52). No čini se da ni Komora kao ni većina od Francuza osnovanih ustanova nije preživjela njihovu vladavinu. God. 1816. grupa splitskih trgovaca preko nadležnih uoravno-političkih organa tražila je od Vladara dozvolu za osnivanje jednog staleškog tijela, neke vrsti Komore, i u tu svrhu je bio izrađen pravilnik o radu kao i tarifni pravilnik za naplatu usluga. Ipak, čini se, nije formirana Komora t?da neeo t^k 18*0. god., i pravno ^onstiti'irana akt^m P-^mii-ske vlade br. 917IW10370 od 13. I 1841. Čitavih deset godina snlitska Komora radila je prema starom pravilniku bivše francuske komore, po tzv. talijanskom dekretu od 1811. god. God. 1850. izlazi zakon o jedinstvenoj organizaciji komora u čitavoj Monarhiji, pa se i splitska komora morala reorganizirati u skladu s navedenim zakonom. Tako reorganizirana započela je rad 20. VII 1851. god. Prvi njezin predsjednik bio je Dr Grgur Grisogono, a dotadanü član Komore i njezin dugogodišnji izvjestitelj Vito Nikolić postaje sada njezin plaćeni službenik, njezn prvi tajnik. (Svi podaci iz spisa TOK, I

—III) 73