ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 360

U međuvremenu je fiksiran i određen način financiranja, i to odlukom Sabora SRH od 17. VI 1971. o »učešću SR Hrvatske u financiranju izgradnje četiriju kapitalnih objekata kulture od nacionalnog značenja«.

10 Saborska odluka ponajprije precizira, da se radi o slijedećim objektima: Muzej sakralne umjetnosti u Zadru; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu; Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu i Arhiv Hrvatske u Zagrebu. Dalje se određuje, da SR Hrvatska učestvuje u financiranju tih objekata s 50%> od iznosa investicione vrijednosti izgradnje tih objekata, utvrđene u 1970. god. odnosno s iznosom od 113,5 milijuna dinara, pa se i detaljizira, da je to učešće SR Hrvatske 60% kod objekata u Zadru i Splitu, te za Arhiv Hrvatske u Zagrebu, a da za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku u Zagrebu iznosi to učešće samo 40% od iznosa investicione vrijednosti izgradnje tog objekta. Istom je odlukom nadalje određeno, da će Sabor SRH svake godine utvrditi izvore prihoda za navedeno učešće, a odluci je priložena dinamika godišnjih ulaganja SR Hrvatske za razdoblje 1971. do 1975. godine. Po toj dinamici se predviđa da bi se tijekom god. 1971. i 1972. izgradili muzeji u Zadru i Splitu, te dovršila projektna dokumentacija za Arhiv i Sveučilišnu biblioteku u Zagrebu. Nakon toga bi se kroz razdoblje od 1973. do uključivo 1975. god. ulagalo i dovršilo izgradnju obaju zagrebačkih objekata. Korištenje sredstava što ih SRH daje za navedene kapitalne objekte uvjetovano je u odluci time, da u ostatku sredstava participiraju: općinske skupštine Split i Zadar i Skupština grada Zagreba, za objekte koji se grade na njihovom području, u visini od 30%, te Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti za sva četiri objekta u visini od 10%, dok za Sveučilišnu biblioteku učestvuju još sa po 10% također i Republički fond za naučni rad i Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja. Ista odluka dalje predviđa, da se prava i dužnosti investitora za izvršenje radova na kapitalnim objektima prenose na skupštine općina, na čijem se području pojedini objekt gradi. Konačno, citirana saborska odluka predviđa i formiranje jednog posebnog »odbora za izgradnju četiriju kapitalnih objekata kulture od nacionalnog značenja«, a kojemu su glavne zadaće: de razmatra i potvrđuje investicioni program« za svaki objekt; da »daje suglasnost na ugovore o građenju što ih zaključuju investitori i izvođačke organizacije«; da »svake godine« podnosi izvještaj Saboru SRH o izvršenju radova i utrošku sredstava, uz »osnovne podatke o predviđenim radovima i problematici osiguranja sredstava za iduću godinu«.

11 Spomenuti Odbor započeo je radom potkraj mjeseca listopada 1971. god. Već na prvoj sjednici raspravio je koncepcije izgradnje Nacionalne i sveučilišne biblioteke i Arhiva Hrvatske. S koncepcijom i građevnim programom Arhiva Hrvatske nije bilo problema ni tada ni kasnije, te je uvijek bio odobren. Međutim, to nije bio slučaj i s koncepcijom i programom Nacionalne i sveučilišne biblioteke, o čemu su vođene duge diskusije do 1970. godine, da bi se iste godine na sastanku u Rektoratu Zagrebačkog sveučilišta privremeno utišale, pa kasnije ponovno razbuktale tako, da je Odbor za izgradnju četiriju kapitalnih objekata kulture morao još i na svojoj sjednici od 26. I 1973. da zaključi: »Da se koncepcija o izgradnji Nacionalne i sveučilišne biblioteke nakon dobivanja suglasnosti odgovarajućih tijela i obrađenih primjedbi, dostavi, i to što prije, za raspravu ovom Odboru i Saboru SR Hrvatske«.

12 Te i slične desetgodišnje diskusije oko koncepcije Nacionalne i sveučilišne biblioteke

13 uzrokovale su ne samo odugovlačenje s izgradnjom njene zgrade, već je zbog toga, bez ikakve krivnje Arhiva Hrvatske trpjela i odugovlačena izgradnja i njegove zgrade, a to zbog zajedničkih odluka Sabora SRH i Skupštine grada Zagreba koje su oni trebali donijeti glede lokacije, financiranja i same izgradnje obaju zagrebačkih objekata skupno a ne za svakog pojedinačno. Kroz to vrijeme ipak je napredovala izgradnja objekata u Zadru i Splitu. Naime, zgrada Muzeja sakralne umjetnosti u Zadru započeta mjeseca listo360