ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 361

pada 1970, dovršena je građevinski u listopadu 1972, te predana upotrebi ali bez muzejske postave, koja je postupcima nekih crkvenih organa otežavana, te je postava dovršena i Muzej praktički otvoren javnosti tek 5. XII 1976. Odluka o početku gradnje Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu donijeta je 10. IV 1972, a kamen temeljac položen i gradnja započeta u mjesecu lipnju iste godine. Izgradnja je kasnila i oduljila se, i to znatno. Zbog financijskih teškoća bilo je i prekida u radu, kao npr. u prvom polugodištu 1973. god. Dovršenje objekta bilo je 1971. god. planirano za 1972. godinu, a praktički je dovršen i otvoren, i to bez muzejske postave, tek 5. XII 1976. Ukratko, već je 1972/73. god. bilo jasno, da se dinamika izgradnje svih četiriju objekata, onako kako je planirano 1971. godine, ne može nikako održati. Zagrebačka je prvomajska štampa godine 1973. pisala: »Nakon završetka zadarskog Muzeja sakralne umjetnosti i početka rada na Muzeju hrvatskih arheoloških starina u Splitu, na dnevnom redu izgradnja zgrade Arhiva SR Hrvatske. Na redu je Arhiv SR Hrvatske. Pošto je lani otvoren zadarski Muzej sakralne umjetnosti (i Arheološki muzej), a u Splitu počeo rad na Muzeju hrvatskih arheoloških starina, republika se sada okreće i trećem od četiri kapitalna objekta u kulturi, koji se u srednjoročnom planu do 1975. godine moraju ili potpuno dovršiti ili početi graditi. Četvrti je objekt Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Pritisnute bilo dotrajalim bilo skučenim smještajem, sve su te važne ustanove dospjele »do zida« stagnacije, pa je unatoč ekonomskim teškoćama ipak odlučeno da im se omogući normalan rad i razvoj, to prije što su to mahom osobito značajne institucije, bez kojih se ne može zamisliti unapređivanje kulturnih djelatnosti« (v. Vjesnik, Zagreb od 29. i 30. IV, 1. i 2. V 1973. godine). Ova novinska slika stvari bila je, kako vidimo, vrlo optimistička, ali se pokazala isto tako vrlo nerealnom. Praktički, kako je već rečeno, drugi po redu prioriteta tj. objekt za Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu dovršen je i otvoren, ali bez muzejske postave, tek 5. prosinca 1976. godine. U međuvremenu je donesen i Zakon o samoupravnim interesnim zajednicama u oblasti kulture (v. Narodne novine SRH, br. 51 od 12. XII 1974). U njegovu 61. 68 st. 2 određuje se: »Odluka o učešću SR Hrvatske u financiranju izgradnje četiriju kapitalnih objekata kulture od nacionalnog značenja (Narodne novine br. 26/71) ostaje na snazi do dovršenja izgradnje ovih objekata«. 5. Financijske teškoće neizbježno su oduljile cjelokupni program izgradnje, a uz to, te su teškoće nalagale preispitivanje kako izvora financiranja, tako i dinamike izgradnje preostalih dvaju objekata tj. Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu i Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Načelno je to učinjeno u »Društvenom planu SR Hrvatske za razdoblje od 1976. do 1980. godine«, što ga je Sabor SRH donio 20. VII 1976.

14 U tekstu poglavlja »III 4. Kultura« pod t. 3 toga Plana određuje se: »U ovom razdoblju od kapitalnih objekata kulture gradit će se Nacionalna i sveučilišna biblioteka, završiti Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i izvršiti pripreme za početak izgradnje Arhiva Hrvatske.« Detalji su razrađeni u novom dokumentu o izvorima financiranja i o dinamici izgradnje. To je nova odluka Sabora SRH od 2. srpnja 1976. o»učešću SR Hrvatske u financiranju izgradnje kapitalnih objekata kulture od nacionalnog značenja«.

15 Kako se radi o važnoj odluci, koja je na snazi za slijedeće razdoblje, to donosimo njen tekst u cjelini, kako slijedi: »Na temelju člana 362. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 2. srpnja 1976, Vijeća općina 2. srpnja 1976. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 2. srpnja 1976. donio je 3G1