ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 359

kretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu nazvao je, u svom elaboratu iz mjeseca studena 1969. god., ove objekte: »kapitalni objekti kulture od općenacionalnog značenja«. Mnogo je intezivnih napora uložio isti Sekretarijat kako bi se pronašli najpogodniji izvori i konstrukcija financiranja izgradnje ovih kapitalnih objekata. U već spomenutom svom elaboratu Sekretarijat kaže: . . . »Izgradnja ovih kapitalnih objekata kulture očito neće biti dovršena u predviđenom planskom razdoblju do 1970. godine. U razdoblju od 1966. do danas nije realizirana nijedna inicijativa da se u sredstvima za neprivredne investicije Republike i zainteresiranih općinskih skupština osiguraju sredstva za njihovu gradnju. Prioritet su imala ulaganja u druge djelatnosti ili su pak obaveze budžeta bile takve da se nisu mogla planirati sredstva ni za početak gradnje. Druge ideje i prijedlozi za financiranje izgradnje, npr. prijedlog Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu da se sredstva osiguraju raspisom općeg narodnog zajma, naišli su, istina na podršku i razumijevanje, ali je konkretna odluka o tome odgađana s motivacijom da nije pogodan trenutak za raspis takvog zajma. Danas je posve sigurno da se izgradnja tih objekata, oslanjanjem isključivo na jedan izvor financiranja, npr. na sredstva za neprivredne investicije društveno — političkih zajednica ili budžetska sredstva, u stvari odgađa gradnja na neodređeno vrijeme. Sve više prevladava mišljenje da financiranje gradnje ovih objekata treba riješiti u okviru općeg sistema društvene investicione politike, tj. da u njihovoj izgradnji učestvuju svi zainteresirani društveni činioci«

6 Uspjeh čitave akcije oko izgradnje četiriju kapitalnih objekata kulture bitno je zavisio od pronalaženja rješenja za izvore i konstrukciju financiranja njihove izgradnje. Sto se pak tiče prioriteta gradnje nadležni su organi odlučili, da se najprije započne sa zgradom Muzeja sakralne umjetnosti u Zadru, zatim bi se gradila zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a na kraju dva zagrebačka objekta tj. Nacionalna i sveučilišna biblioteka i Arhiv Hrvatske.

7 U listopadu 1970. godine započela je izgradnja Muzeja sakralne umjesnosti u Zadru. 4. Traženje pogodne financijske konstrukcije očitovalo se je i u »Rezoluciji o osnovama društveno-ekonomske politike SR Hrvatske za 1971. godinu sa stabilizacionim programom« donesenoj u Saboru SRH 26. III 1971.

8 U poglavlju »13. Kultura« te Rezolucije rečeno je: »Utvrdit će se način financiranja i izvori sredstava s dinamikom izgradnje četiri kapitalna objekta (Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzeja sakralne umjetnosti u Zadru i Arhiva Hrvatske). U skladu s tim u 1971. god. nastavit će se izgradnja objekta za Muzej sakralne umjetnosti u Zadru, a započeti izgradnja objekta za Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu«. Isto tako i »Društveni plan razvoja SR Hrvatske za razdoblje od 1971. đo 1975. godine«, donesen od Sabora SRH 29. III 1972,

9 u poglavlju »Kultura« određuje: »Da bi se zaštitilo postojeće nacionalno blago na ugroženim mjestima počet će se izgradnjom Nacionalne i sveučilišne biblioteke, a izgraditi i Arhiv Hrvatske, Muzej hrvatskih arheoloških starina i Muzej sakralnih umjetnosti. Investirat će se i u druge objekte na području umjetničkog stvaralaštva, bibliotekarske djelatnosti, filmske produkcije i radio televizije«. K tome se, pod t. 4, uz ostalo, dodaje: »Pored izgradnje Arhiva Hrvatske suvremeno će se opremiti i dograđivati i kadrovski će se osposobiti regionalni arhivski kapaciteti«. 359