ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 358

tonsko

—projektnog biroa Marohnić za izradu idejnog projekta nove zgrade Arhiva Hrvatske. — 21.XII 1966. Republički sekretarijat za financije pod br. 06—3592/1— —2—1966. dostavio je Arhivu Hrvatske pregledani ugovor što ga je Arhiv Hrvatske sklopio s Arhitektonsko

—projektnim biroom Marohnić. Na jednom primjerku ugovora unesena je klauzula o izvršenom pregledu teksta ugovora. — 20.1 1967. Dovršena je izrada idejnog projekta za novu zgradu Arhiva Hrvatske. — 28.1. 1970. Arhivski savjet Hrvatske odobrio je koncepciju nove zgrade Arhiva Hrvatske. Spomenuti investicioni program i idejni projekt predviđaju novu zgradu od ukupno 16.230 m

2 brutto građevne površine, a objekt se sastoji zapravo od dva osnovna volumena: spremišnog kompleksa od 8.750 m

2

, te kompleksa radnih i ostalih prostorija od 7.480 m

2 brutto građevne površine. Troškovnik od 8.V 1970. predviđa troškove izgradnje u ukupnom iznosu od ND 56,998.800,00. 3. Ovakav napredak na projektnoj obradi nove zgrade Arhiva Hrvatske pratilo je i postepeno sve izričiti je formuliranje tog investicionog zahvata i u Društvenom planu SR Hrvatske. Prvi put se to očitovalo u Planu za 1965. godinu, što ga je Sabor SRH donio 11.11 1965.

3 U tekstu poglavlja »Republički fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti« pod. t.6. kaže se: »Sredstva od oko 200 milijuna dinara upotrijebit će se za investicije u oblasti kulture i to: za adaptacije i asanacije te opremu institucija koje se financiraju iz republičkih izvora, kao i za pripreme radove za izgradnju objekata kulture od posebnog značaja za Republiku! Pod pripremnim radovima mislilo se ovdje na izradu projektne dokumentacije. Ne precizira se o kojim je objektima riječ, već se samo definira, da su to objekti »od posebnog značaja za Republiku«. Uskoro je, međutim, određeno koji su to konkretno objekti. U »Društvenom planu razvoja SR Hrvatske za razdoblje 1966—1970. godine«, što ga je Sabor SRH donio 13.VII 1966.

4

, a u dijelu teksta gdje se govori o sredstvima Republičkog fonda za unapređivanje kulturnih djelatnosti, utvrđuje se: »Iz tih sredstava predviđa se financiranje izgradnje novih većih objekata sa oko 70 milijuna dinara (nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, muzeja arheoloških spomenika u Splitu, muzeja umjetnosti u Zadru, te početak izgradnje arhiva Hrvatske), kao i sufinanciranje kinematografske mreže«. Ova kvalifikacija »većih« objekata ponovno je bolje i izričitije definirana u »Rezoluciji o osnovama društveno-ekonomske politike za 1970. godinu«, donesenoj od Sabora SRH 29.1 1970.

5 U dijelu testa koji se odnosi na kulturu tu se, uz ostalo, kaže: »Napose, investiciona politika u ovoj oblasti bit će usmjerena na pripreme za osiguranje sredstava i uvjeta za gradnju i opremu objekata od izuzetno općeg nacionalnog značenja, a to su: Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu, Arhiv Hrvatske u Zagrebu, Muzej sakralne umjetnosti u Zadru, te Muzej hrvatskih starina u Splitu«. Dakle, napokon su točnije (a i velikim početnim slovom) navedeni nazivi institucija o kojima je riječ, uz još uvijek izuzetak kod Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. No, najvažnija je kvalifikacija data navedenim objektima — »od izuzetno općeg nacionalnog značenja« — što je obećavalo, da će se i njihova izgradnja razmjerno brzo ostvariti. Republički se358