ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 292

* Historijski arhiv u Zadru (u daljnjem tekstu HAZd), spisi Arhiva, god. 1927. fasc. II broj 46. Strogo povjerljivim dopisom, direktor Arhiva Gianxic, uputio je Predsjedništvu Namjesništva izvještaj o prodaji spisa i tražio istragu više vlasti zbog eventualne krivice Blaža Košte koji radio u Arhivu za vrijeme Lanfranchi-a. Obavjestivši ujedno, da je većina prodanih spisa, uglavnom nastalih za mletačke uprave, vraćena i savjesno smještena na mjesta odakle su bila izvučena. Gianxic nije Koštu smatrao pogodnom osobom za rad u Arhivu, pa moli njegov premještaj, upravo zbog toga, što se bojao da bi mogao prodavati spise zbog teških obiteljskih prilika. 8 Mise. Sv. 155. P. 49. list 1. Arhivom je u periodu od 1806—1809 rukovodio Gianxic. Vidi D. Foretić, N. dj. Str. XXX, bilješka 12, gdje stoji da je Lanfranchi bio direktor od 1798—1823. Međutim, on je bio direktor od 1798—1806 i od 1810—1823. 7 I. Grgić, n. dj. str. 663. 8 B. Stulli, n. dj. str. 225. • B. Stulli, n. dj. str. 223. Desetak godina ranije razmatrana je mogućnost da se arhivalije Dubrovačkog arhiva smjeste u zadarski arhiv. " Tada se Arhiv zvao »Archivio degli atti antiehi« ili »Archivio generale degli atti antiehi«. 11 HAZd., Spisi Arhiva, god. 1819, broj 241. 11 HAZd., Spisi Registrature Namjesništva, god. 1820, VIII/4, broj 5172. " I. Grgić, n. dj. str. 663 tvrdi da »neznatne prinove nisu nastale iz shvaćanja namjene historijskog arhiva, već naprosto iz praktičnih razloga, da se tekući Namjesništvenl arhiv oslobodi balasta mrtvih spisa. Netko je tada, ne bez razloga, nazvao Arhiv »Magazinom akata«. Primjećujemo da spisi tada nisu bili u Arhiv magazinirani već smješteni u police za koje se Vlada brinula prije arhiviranja svakog fonda, a balasta se može svaka kancelarija osloboditi i paljenjem i prodajom spisa što ovdje nije bio slučaj. Prinove međutim, nisu bile neznatne, a bitno je da su se spisi čuvali, naravno, za potrebe administracije, jer ih to vrijeme nije ni moglo valorizirati za potrebe nauke. u Većinu spisa o pripremi za škartiranje preuzeo je direktor Arhiva Böttner godine 1885., o čemu svjedoče reversi koji se nalaze među spisima registrature. 15 HAZd., spisi Registrature Namjesništva god. 1821, VIII/4 broj 8593. Ni do danas nismo uspjeli naći propise po kojima se vršilo škartiranje. "Procura camerale — komorno (fiksalno) opunomoćeništvo. Kancelarija uz Fiskalni ured u Zadru. (Schematismo provinciale della Dalmazia. Godina 1824, Zadar, 1824, str. 150). 17 Domenico de Cattani, Tajnik Vlade u Zadru (Schematismo provinciale della Dalmazia, Zadar 1824.) M Giuseppe Scarpi, aggiunto fiscale, pristav u Fiskalnom uredu. (Schematismo provinciale della Dalmazia, Zadar 1824.) " Tada je bio Ivan Felicinović (Schematismo provinciale della Dalmazia, Zadar 1824. ï0 Frane Gianxic, zamjenik tajnika Vlade, direktor Arhiva 1824.—1827. Njegovo ime u spisima pisano je različito, pa i njegov potpis nije uvijek isti. Cas je Giancix, pa Gianxich ili Gianxic. Odlučili smo pisati ovaj posljednji oblik koji je češće upotrebljavan. M Ivan Einspiller, pristav u registraturi, bio je direktor arhiva od 1828—1831. Umro je 16. XI 1831., pa je privremeno upravu preuzeo penzionirani sakupljač poreza Gaetano de Benvenuti. Upravo dok je trebao definitivno preuzeti Arhiv, naredbom iz Beča imenovan je prista Petar Battaglini za novog direktora Arhiva kome je 10. V 1832. zapisnički predan na temelju »Generalnog inventara« od 27. II 1828. HAZD., zapisnik o primopredaji Arhiva uvezah uz »Generalni invenatr«. Ovo je bilo potrebno objasniti da se utvrdi točan kontinuitet direktora Arhiva u to doba. Vidi D. Foretić, n. dj. str. XXX ili se misli da je direktor Arhiva i tada bio Einspiller. " HAZd. Mise. 155, p. 49. List 1. U izvještaju pod točkom 3 stoji »Nel medesimo progetto si tratterà nuovamente il punto della concentrazione contemplato dali' ordinanza Governiale 7. gennaro 1924. No 22194«. Iz ovog podatka nije jasno kakva bi to trebala biti koncentracija i što je to zapravo. Možda je još uvijek bio aktuelan problem koncentracije spisa čitave pokrajine u Zadru ili u Beču ili je možda akcija za eliminaciju spisa potekla zbog nedovoljnog prostora za smještaj arhivalija iz drugih grado292