ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 293

va pokrajine. Iz spisa broj 22194 koji je citiran, to bi se dalo točno utvrditi i žalimo što ga više nema. I. Grgić u svojoj radnji ga citira, znači da ga je vidio! " Vidi bilješku broj 15. " Nijedan popis izlučene građe nismo pronašli, pa nismo mogli utvrditi koliko je svezaka uništeno. I. Grgić, n. dj. str. 663, tvrdi da je bilo 1029 svezaka i da su upućeni u Trst. Iz spisa Registrature Namjesništva za godinu 1827., VIII/4 broj 5381, vidljivo je da su spisi prodani u Veneciji. D. Foretić, n. dj. str. CXXIX, bilješka 9, kaže da je ovom prilikom uništeno 1097 svezaka i to 1. Spisi mletačkih kapetana u Zadru, osim posljednjih 26 svezaka. 2. Kriminalni procesi, koje su riješili Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju, i 3. Spisi, registri i dokumenti koji su se odnosili na Mletački računski ured, te mnogi drugi spisi. " HAZd. Mise. 155, P. 49, list 1. " HAZd., isto, list. 2. *> HAZd., arhiv Arhiva, sv. II, broj 46. M HAZd., Mise. 155, P. 49, list. 3. Nažalost, zapisnik o primopredaji spisa nije sačuvan. *» Fond — organska jedinica arhivske građe nastala iz djelatnosti pravnih ili fizičkih lica, odnosno ona građa koja ima za osnov jednu administrativno-tehničku jedinicu. (Rječnik arhivske terminologije Jugoslovije, Zgb. 1972, str. 26). m Böttner, koncelist Okružnog poglavarstva u Splitu, sredio je 1822. godine »Stari arhiv« u Splitu. Vjerojatno je to Dionizije, otac Sebastijanov i djed Henrika koji su najzaslužniji za izradu inventara, indeksa i drugih pomoćnih knjiga, jer su radili u Arhivu od 1843,—1944. godine. Dionizije je bio direktor od 1843.—1861., Sebastijan od 1867.— —1906., Henrik od 1906.—1921., a kasnije arhivist do svoje smrti 1944. god. (D. Foretić, n. dj. str. tXXX. Spisi registrature Namjesništva god. 1828, broj 21687, kat. VIll/4). 11 Ovaj inventar bio je u upotrebi do kraja stoljeća i u njemu su upisivane sve dopune i izmjene. " Po današnjoj arhivističkoj terminologiji bilo bi to I skladište, II regal, III red u polici. " Serija, građa unutar fonda ili zbirke vezana zajedničkim unutrašnjim ili vanjskim osobinama (Rječnik arhivske terminologije Jugoslavije, Zgb. 1972., str. 26.) " Ovo je bila osnova za podjelu, koja je kasnije izvršena, na četiri grupe fondova po vladavinama nad Dalmacijom i Zadrom (Mletačka, Prva austrijska, Francuska i Druga austrijska). Takva struktura fondova i zbirki bila je pogodna, pa se nje i danas teško odreći. ,s TJ Arhivu su čuvali ove knjige: 1. Codice civile universale italiano, 2) Codice criminale tedeseo, 3) Codice criminale Italiano, 4) Regolamento giudiziario Italiano. Na prodaju su bile: 1) Dizzionario Stulli, 2) Codice civile universale, 3) Regolamento Giudiziario, 4) Appendice del cođice criminale. 39 U popisu namještaja nije upisan inventar skladišta. U kancelariji Arhiva bio je jedan regal s pretincima označeni obecednim redom, a ispod njega su bili ormari. Bilo je 12 manjih stolova i jedan veliki stol, 3 ljestve, 3 pečata, 2 škare, 4 redalice, itd., što govori o relativno dobroj opremljenosti Arhiva (Inventario generale, str. 162). " Arhiv je tada imao 59 fondova, ali i 61 inventar što najbolje pokazuje da su neki fondovi sasvim nestali. ss HAZd., »Generalni inventar« str. 161. Ovi su inventari, poslije preuređenja arhivskih fondova i izrade novih inventara, tokom 19. stoljeća zastarjeli, pa su se samo neki očuvali do danas. Neke je komisija za škartiranje uništila kao nepotrebne. O tome nešto više u posebnoj raspravi. " Po svemu izgleda da tadašnji arhivisti kao ni kancelisti nisu razlikovali repertorij od inventara. Cesto je za inventar upotrebljavan i jedan i drugi izraz. » Vidi bilješku broj 38. " Prvi pokušaj izvršen je nekoliko godina kasnije i to od ljudi koji nisu bili službenici Arhiva. « HAZd., Mise. 155, P. 49, list 2. 293