ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 84

ni one vere«, »Kurvin muž, nemaš tela ni duše«, dok je Jemrih Pavleković na skupu seljaka izjavio: »Popljuvala su gospoda svoje pravice«. Prema tužbama Kaptola buntovnici su 1608. pretukli nekoliko seljaka koji su se suprostavili njihovim akcijama.

20 Na raspoloženje seljaka 1609. utjecalo je namjerno zatezanje parnice kojom je trebalo odrediti uvjete njihove seobe s kaptolskih posjeda i zatim donošenje presude u toj parnici koja je onemogućavala legalnu seobu. Otpor zemaljskoj gospodi poprimao je 1609. sve organiziranije oblike. Kanonici su se tužili da buntovnici održavaju česta vijećanja i da su oko svojih sela postavili stalne straže.

21 Pokretu su se ponovo pridružili seljaci iz dumovečke sučije, koji su u jesen 1608. izjavili vjernost vlasteli. Kaptol je u proljeće 1609. primijetio da se u toj sučiji ponovo javljaju »neverniki«. Kad je početkom lipnja zatražio od seljaka da izjave »kako neće gospocki neverniki biti«, preko 20 kmetova nije htjelo dati izjavu. Svi su 16. VI 1609. kao nevjernici osuđeni na gubitak svojih sloboština.

22 Njima su se ipak pridružili novi nezadovoljnici. Sredinom 1609. iz dumovečke je sučije ponovo oko 50 kmetova tražilo dozvolu za seobu. Sporovi seljaka s feudalnom gospodom dobili su postepeno novi sadržaj. Parnica o seobi aktualizirala je pitanje njihovih feudalnih obaveza. Seljaci su se našli pred zadaćom da brane svoje »pravice«. Pošli su, međutim, i korak dalje. Počeli su tražiti obnavljanje pravica, koje su po legendi uživali u doba kralja Bele. U predstavci kralju Matiji II od 13. VII 1609. Kraljevčani su molili da im se vrate povlastice »ka je nam dal gospodin Bellye kralj«. Prema tim povlasticama — tvrdili su Kraljevčani — njihovi preci »nesu ničim drugem služili nego gda je dosai vogerski kralj tako su niegove štale čistili i da su onako čiste deržali, k tomu devet vozov derv to su mu davali.« Ujedno su tražili status pravih purgara.

23 U drugoj predstavci kralju i predstavci palatum Jurju Turzou molili su da ih se izuzme ispod vlasti Zagrebačkog kaptola i proglasi kraljevim podložnicima.

24 Molili su, dakako, da ih se zaštiti i od recentnih nasilja feudalne gospode.

25 Zajedno s tim predstavkama sastavili su »Vzroke zakaj se Kraljevčani izneverili jesu

...«, koji su priloženi uz jednu molbu kralju.

26 Tužbe Kraljevčana i Dumovčana stigle su na dvor. Kralj Matija II naredio je 7. IX 1609. Zagrebačkom kaptolu da obustavi kršenje njihovih povlastica, ali je istodobno od Zagrebačke županije zatražio širi izvještaj o njihovim sporovima s vlastelom.

27 Županija je 22. IX 1609. ukratko izvijestila o procesu koji se vodio zbog seobe Kraljevčana i Dumovčana na posjede grofa Zrinskog. Prema ocjeni županijskih funkcionara taj se proces vodi u skladu sa svim propisima Kraljevine i Kaptol ne spriječava nikoga da se odseli nakon što podmiri dugove i globe.

28 20 Dok. br. 13. 21 Podatak iz optužnice protiv kmetova u Kraljevcu (Dok. br. 28). 22 Dok. br. 11. 23 N. Klaić, n. dj., 151; dok. br. 15 24 Dok. br. 25, 25. 25 Dok. br. 23. 26 Dok. br. 22. 27 Dok. br. 16, 17. 28 Dok. br. 18. 84