ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 401

UDK 930.251(497.13) (091) VANJSKA ARHIVSKA SLUŽBA U SR HRVATSKOJ Stjepan Bačić Da bi arhivska služba u suvremenom društvu mogla izvršavati poslove i zadatke koji se od nje očekuju bilo je potrebno osnovati i organizirati posebnu službu, koja će vršiti niz poslova izvan arhivske ustanove, a u vezi s arhivskom i registraturnom građom, još nepreuzetom u arhivska spremišta. To je vanjska arhivska služba. Osnovni zadatak ove službe je da velike količine različite dokumentacije (arhivske i registraturne građe), što nastaje u radu raznih društvenih djelatnosti, evidentira, nadzire, brine se u suradnji s imaocem o provođenju mjera njene zaštite i da je konačno preuzima u arhivsku ustanovu. Poslovi vanjske arhivske službe predstavljaju prve predradnje za prikupljanje i trajno osiguranje dokumenata i podataka za potrebe historijske nauke, kulture, državne uprave, privrednog poslovanja i pojedinih građana. Poseban značaj ima vanjska arhivska služba u socijalističkom društvu, gdje je najveći dio arhivske građe i registraturna građa društveno vlasništvo i kao takvo na brizi arhivske službe. Osim toga arhivska služba ima znatne ingerencije, zakonom propisane, i nad arhivskom građom u građanskom vlasništvu, pa se poslovi vanjske službe proširuju i na ovu građu. Vanjsku službu je trebalo osnovati i radi osiguranja i sačuvanja novije arhivske i registraturne građe, koja svjedoči o zbivanjima u razdoblju drugog svjetskog rata i revolucije, te sadrži podatke o nastajanju i formiranju novog socijalističkog društva. Ova služba i njen rad mogu se različito organizirati. Kod nas je zamišljeno da se ona ustroji kao posebna organizaciona jedinica u arhivskoj ustanovi. Ali je prije toga trebalo imati arhivske ustanove, a tih je u času oslobođenja 1945. godine u Hrvatskoj bilo samo četiri (državni arhivi u Zagrebu, Dubrovniku, Zadru i Rijeci). Ove malobrojne arhivske ustanove su ubrzo poslije oslobođenja počele radom na terenu prema svojim tadašnjim mogućnostima i ograničenim kapacitetima. Uglavnom su arhivski radnici od slučaja do slučaja izlazili radi zaštite neke građe od uništenja ili da grcđu. prema raspoloživom prostoru, preuzmu u arhiv. To su bili začeci vanjske arhivske službe. 2ß Arhivski vjesnik 401