ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 381

Organizacija i djelovanje međunarodne kontrole regulirani su Pravilnikom za izvršenje Konvencije. Po tim propisima u izvođenju kontrole učestvuju: a) »predstavnik za kulturna dobra« države ugovornice, angažirane u oružanom sukobu, za kulturna dobra na njenom teritoriju; 2) »specijalni predstavnik za kulturna dobra« države ugovornice, kojega ona mora imenovati za dobra na teritoriju što ga je okupirala; 3) delegati Sile zaštitnice; 4) generalni komesar za kulturna dobra, i 5) inspektori i eksperti. Predstavnika za kulturna dobra imenuje država ugovornica, za kulturna dobra na svom teritoriju, čim se nađe angažirana u oružanom sukobu (čl. 2 Pravilnika). Isto tako i specijalnog predstavnika za kulturna dobra na teritoriju kojega je okupirala. Glavna je zadaća ovih predstavnika zapravo da budu veza između vlasti svoje države i stranih predstavnika koji vrše međunarodnu kontrolu. Ne treba naglašavati koliko je praktički uputno, da »predstavnik« bude osoba što potpunije kvalificirana u poslovima zaštite kulturnog blaga. Delegate Sile zaštitnice imenuje država koja vrši ulogu Sile zaštitnice,

182 i to iz redova svog diplomatskog ili konzularnog osoblja, ili drugih osoba, a u suglasnosti s državom ugovornicom kod koje će ti delegati vršiti svoju misiju. Imenuje ih odmah čim se ta država nađe angažirana u oružanom sukobu. Zadaća je delegata: da utvrđuju vrši li se povreda odredaba Konvencije; da vrše ankete, uz pristanak države kod koje obavljaju misiju, pod kojim su se okolnostima zbile povrede Konvencije; da poduzimaju odmah na licu mjesta mjere kako bi te povrede prestale; da, po potrebi, o povredama Konvencije obavještavaju generalnog komesara za kulturna dobra, i uopće da tog Komesara tekuće obavještavaju o svojoj aktivnosti; da daju suglasnost za »improvizirana skloništa pod specijalnom zaštitom«; da daju mišljenje o načinu izvršenja transporta kulturnih dobara pod specijalnom zaštitom; (čl. 2, 3, 5, 17. t. 2 Pravilnika). Generalni komesar za kulturna dobra imenuje se kod države ugovornice čim se ona nađe angažirana u oružanom sukobu. Imenuje se iz redova osoba iz »međunarodnog popisa« što ga vodi generalni direktor UNESCO-a, unoseći u taj popis »osobe kvalificirane za vršenje funkcije generalnog komesara za kulturna dobra«, a koje mu predlažu države ugovornice, uz povremeno revidiranje tog »međunarodnog popisa«. Generalnog se komesara bira zajedničkim sporazumom između države u kojoj će on vršiti svoju misiju i silä zaštitnica onih protivničkih strana u oružanom sukobu. Ako u roku od tri sedmice ne dođe do sporazuma, spomenute će države zatražiti od predsjednika Međunarodnog suda pravde, da on imenuje generalnog komesara, no ovaj će nastupiti dužnost tek kada dobije pristanak države u kojoj treba da vrši svoju misiju. Ako jedna od strana u sukobu ne koristi ili se prestane koristiti uslugama Sile zaštitnice, može se zatražiti od neke neutralne države da preuzme funkciju Sile zaštitnice u cilju imenovanja generalnog komesara za kulturna dobra. Funkcije i zadaci generalnog komesara su slijedeće: da s predstavnikom države u kojoj vrši misiju i sa zainteresiranim delegai« Vidi bilješku br. 161. 381