ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 362

prije sastanak država-ugovornica Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.

127 Već iz ovog pregleda sadržaja vidljivo je, koliko je obiman rad zaključen međuvladinom konferencijom u Haagu 21. IV

—14. V 1954, i koliki je napredak ostvaren u detaljnoj razradi materije o međunarodnopravnoj zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Doduše, proteklo je mnogo vremena od časa kada je god. 1889. prvi put istaknuta potreba jedne posebne konvencije o ovoj zaštiti, pa do god. 1954. kada je takva posebna konvencija konačno i donesena. Ipak, u cij

elini dugog historijata tih nastojanja, opisanih u našem prethodnom izlaganju, nesumnjivo je, da su inicijative u vremenu poslije Drugog svjetskog rata energičnije i odlučnije vođene i da su stoga napokon i dale povoljne rezultate. Svakako je u tome najveća zasluga UNESCO-a, ali i one demokratskije atmosfere u međunarodnom životu, nastale pobjedom antifašističke koalicije, atmosfere u kojoj je kulturna javnost uspjela da nametne određena, posebna i potpunija međunarodnopravna rješenja 0 zaštiti kulturnih dobara. UNESCO nije bio samo inicijator donošenja Konvencije iz 1954. god., već je i u cjelini mehanizma njene primjene dobio znatne funkcije 1 zadatke,

128 koji su odraz postignutog stupnja međunarodne solidarnosti, pa stvaraju veće mogućnosti uspješne-praktične primjene režima zaštite kulturnih dobara utvrđenog Konvencijom. Neki poslovi otpali su i na samu OUN,

129 a neke zadatke u provedbi Konvencije ima i Međunarodni sud pravde.

130 Težište primjene Konvencije je, dakako, na državama koje su je prihvatile, i na UNESCO-u. Od njihove što bolje koordinirane akcije, te kontinuiranog i ustrajnog nastojanja, u prvom redu zavisi, da sve države što prije prihvate Konvenciju, ostvarivši od njenih normi zaista univerzalno pravo, i da te norme stalno usavršavaju u skladu s novim praktičnim potrebama, primjenjujući ih tako, da se praktički ostvari efikasna zaštita kulturnih vrijednosti kojima daje svoj doprinos svaki narod svijeta. Osnovne odredbe novog režima međunarodnopravne zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba Motivi donošenja Konvencije i njena pravna osnova Osnovne postavke i ciljevi Konvencije izraženi su i naglašeni u tekstu njene preambule,gdje se utvrđuju slijedeće konstatacije i principi: — »da su kulturnim dobrima, u toku posljednjih oružanih sukoba, bila nanesena teška oštećenja i da su ta dobra, uslijed razvitka ratne tehnike, sve više ugrožena od razaranja«; BJ Tekst ove treće rezolucije donosi i: Strebel H., n. d. str. 102. Taj tekst glasi: »La Conference émet le voeu que le Directeur general de l'Organisation des Nations Unies pour l'education, la science et la culture convoque, aussitót que possible après l'entrée en vigeur de la Convention pour la protection des biens culturels en cas de conflit arme, une reunion des Hautes Parties contractantes«. Vidi: Konvencija, SL 19, 22, 23, 26, 27, 29, 31—33, 35, 37—40; Pravilnik, čl. l, 6, 11—16; Protokol, t. 7, 8, 10, 12—15. 129 Vidi: Konvencija, čl. 40; Pravilnik, čl. 12, 15, 16; Protokol, t. 14. no vidi- pravilnik, čl. 4, 14. 362